Ponedjeljak, 16. Decembra 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Lijekovi predstavljaju globalni rizik za okoliš

Ostaci milijardi doza antibiotika, lijekova protiv bolova i antidepresiva predstavljaju veliki rizik za slatkovodne ekosisteme i globalne prehrambene lance, pokazala je nova analiza čiji su rezultati objavljeni ove sedmice.

U svijetu rastu strahovi od pogubnog uticaja nekontrolisane potrošnje antibiotika u medicini i stočarstvu na okoliš i na ljudsko zdravlje, prenosi Hina.

Kada životinje i ljudi unose antibiotike do 90 posto aktivnih sastojaka izluči se natrag u okoliš. Mnogi se lijekovi jednostavno odbacuju – procjenjuje se da samo u SAD-u u smeću završi trećina od četiri milijarde lijekova prepisanih svake godine.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) usporedila je podatke o koncentraciji ostataka lijekova u uzorcima voda širom svijeta kao i trendove prepisivanja lijekova kao i propise o pročišćavanju otpadnih voda u raznim zemljama.

Prema jednoj studiji na koju se poziva izvješće procjenjuje se da je 10 posto svih farmakoloških proizvoda potencijalno štetno za okoliš uključujući hormone, analgetike i antidepresive.

OECD navodi kako se očekuje da će se upotreba antibiotika u stočarstvu povećati za najmanje 70-ak posto u idućih deset godina izazivajući zabrinutost zbog porasta otpornosti na antibiotike.

Prema izvješću očekuje se da će značajno porasti i broj prepisanih lijekova.

“Svjedoci smo stalne proizvodnje novih farmakoloških proizvoda kao i razvoja kliničkih preporuka koje uključuju ranije načine liječenja uz više doze lijekova”, kaže voditeljica studije Hannah Leckie.

Druga je studija prenijela da su u slatkovodnim sistemima Kine, Indije, Izraela, Južne Koreje i SAD-a već otkrivene “vrlo visoke” koncentracije farmaceutskih proizvoda.

U Britaniji tvari poput etinilestradiola, diklofenaka, ibuprofena, propranolola i anitbiotika sada ima u vodama koje izlaze iz 890 pogona za preradu otpadnih voda u dovoljno visokim koncentracijama da izazovu štetne posljedice u okolišu, prema još jednoj studiji.

“Ostaci farmaceutskih proizvoda otkriveni su na površini i podzemnim vodama širom svijeta”, kaže Leckie. “Još uvijek mnogo toga ne znamo o njihovoj pojavi, a čak i manje o koncentracijama koje pronalazimo”.

Više od 700.000 ljudi već umire svake godine od infektivnih bolesti otpornih na antibiotike.

S rastom i starenjem globalne populacije te rastom broja prepisanih lijekova taj broj bi mogao porasti na 10 miliona godišnje do 2050. što je veći broj od broja ljudi koji umiru od raka.

“Ako se ne poduzmu mjere kontrole rizika, ostaci farmaceutskih proizvoda bit će u sve većim količinama otpuštani u okoliš sa starenjem stanovništva, napretkom medicine, i povećanjem proizvodnje mesa i riba što će dodatno povećati potražnju za farmaceutskim proizvodima širom svijeta”, navodi se u izvješću.

A situacija će postati još gora s rastom klimatskih promjena koje će poticati širenje zaraznih bolesti i povećati broj oboljelih od bolesti poput tropske denga groznice ili malarije.

Leckie kaže kako postoji smrtonosni ciklus kad se radi o lijekovima i bolestima povezanima s promjenom klime.

“Ljudske aktivnosti poput rasta stanovništva i prijevoza u kombinaciji s klimatskim promjemama povećavaju otpornost bakterija… i stoga raste potreba za dodatnim farmaceutskim proizvodima”. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,