Planeta Zemlja iz godine u godinu bilježi sve više temperature, prije svega u ljetnim mjesecima, što čak i najveći protivnici upozorenja na globalno zatopljenje ne mogu poreći.

Dovoljno je pogledati izjavu čelnika Ujedinjenih naroda, Antonia Guterresa, koji je upozorio da je “došlo doba globalnog ključanja”.

“Klimatske promjene su ovdje. To je zastrašujuće. I to je samo početak. Era globalnog zagrijavanja je završena, stigla je era globalnog ključanja”, rekao je Guterres.

Nešto ranije, Simon Lewis, profesor nauke o globalnim promjenama na University College London, upozorio je čovječanstvo da bi se trebalo pripremiti za još teže toplotne valove u budućnosti, što dodatno ukazuje da će buduća topla ljeta biti još vrelija, što bi moglo imati i ozbiljne posljedice za turizam, piše Al Jazeera.

Stručnjaci već navode da bi visoke ljetne temperature širom južne Evrope mogle dovesti do trajne promjenu u turističkim navikama, s više putnika koji će birati hladnija odredišta ili odlaziti na odmor u proljeće ili jesen kako bi izbjegli ekstremne vrućine.

Podaci Evropske putničke komisije (ETC) pokazuju da je broj ljudi koji razmišljaju o putovanju u mediteransku regiju od juna do novembra već pao za 10 posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je vrućina dovela do suša i šumskih požara. Odredišta poput Češke, Danske, Irske i Bugarske u međuvremenu su zabilježila nagli porast interesa.

Vrela ljeta

Sarajlija Adnan Ramić jedan je od onih koji razmišljaju ima li smisla ići na more tokom ljetnih mjeseci, jer kako kaže, “postalo je nepodnošljivo”.

“Na plažu se skoro ne može ići između 11 i 16 sati, bude prevruće, more često bude toliko toplo da ne pruža nikakvo osvježenje, ako nema klime, noću se ne može spavati… S obzirom da imamo dvije male kćerke, supruga i ja planiramo ići na more u septembru, kada bar malo zahladi. Ali ne znam šta će biti za godinu dana, kada starija kćerka bude trebala krenuti u školu.”

Kako i regija bilježi stalni porast temperatura, za očekivati je da će sve više ljudi svoje ljetne godišnje odmore pomjerati za “hladnija” doba, proljeće ili jesen, što bi posljedično ostavilo posljedice i na ekonomije koje uveliko ovise upravo o tom ljetnom turizmu.

Stručnjak za turizam, profesor Mato Bartoluci navodi da je Hrvatska, najčešća ljetna destinacija građana regije, ali i velikog dijela Evrope, izrazito ovisna o turizmu, gdje je njegov udio u BDP-u godinama oko 20 posto.

Kako kaže, to je dobro što se tiče ekonomije, ali je ujedno pokazatelj da su druge grane i djelatnosti slabo razvijene.

“Dokaz tome je činjenica da najrazvijenije zemlje u okruženju imaju udio turizma od pet do osam posto prema zadnjim podacima, ali imaju razvijene ostale grane djelatnosti.”

On ističe da je utjecaj klimatskih promjena sve značajniji ne samo u turizmu nego i u drugim djelatnostima, primjera radi u poljoprivredi, industriji i slično, ali se u turizmu direktno odražava na turistički promet, turističke prihode i drugo.

“Ako se poremećaji klime nastave, negativne posljedice će biti nesagledive posebno u ljetnom sezonskom turizmu kakav je slučaj u Hrvatskoj”, ističe profesor Bartoluci.

A nema sumnje da će se rast temperature nastaviti.

Rast temperatura

Dr. Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ) i voditeljica projekta Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Evrope – Clim4Cast za DHMZ, navodi da prema rezultatima koje je DHMZ izradio za potrebe Osmog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) na području Hrvatske je od druge polovine 20. stoljeća uočeno konzistentno zatopljenje.

Prosječne godišnje temperature (centralne, srednje minimalne i srednje maksimalne) bilježe pozitivne i značajne promjene, a posebno u centralnoj Hrvatskoj gdje je prosječna temperatura porasla do 0,5 stepeni Celzijusa na svakih 10 godina, dodaje.

Podaci pokazuju da je najuočljiviji porast temperature u ljetnim mjesecima, ali je istovremeno i  zabilježen rast zimske srednje temperature, posebno u centralnoj kontinentalnoj Hrvatskoj.

Dr. Cindrić Kalin navodi da se uočeno zatopljenje očituje u svim indeksima temperaturnih ekstrema te ističe da je značajan porast broja toplih dana, odnosno do 8,3 dana na 10 godina.

Što se sezona tiče, značajan je porast broja toplih dana u proljeće i ljeto te ljetnih toplih noći na Jadranu gdje je uočeno i produženje toplih razdoblja. Prevladavajući trend smanjenja godišnjeg broja hladnih dana posebno je izražen u unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, a broj hladnih noći smanjuje se u cijeloj Hrvatskoj.

Ujedno, na jadranskoj obali je uočen i trend skraćenja hladnih razdoblja, do dva dana na 10 godina.

Voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija DHMZ-a navodi da klimatske projekcije ukazuju na porast srednjih godišnjih i sezonskih vrijednosti temperature na čitavom području Republike Hrvatske u budućnosti, a najveći dio područja Hrvatske očekuje porast srednje godišnje temperature zraka od 1,5 °C  do 1,6 °C, dok se nešto veći porast, između 1,6 °C i 1,7 °C, očekuje na području gorske Hrvatske.

Promjene navika

Ukratko, slijede nam sve toplija ljeta, što će dovesti do promjena u navikama turista, s tendencijama “ljetovanja” u uvjetno govoreći hladnijim sezonama, ali i tu postoje određena ograničenja.

Pri odabiru lokacije za odmor vrijeme i klima često imaju ključnu ulogu, a očekivane klimatske promjene vjerovatno će značajno izmijeniti uobičajene turističke aktivnosti, a vjerovatno i destinacije, u pojedinim godišnjim dobima, navodi Cindrić Kalin.

Ona dodaje da će očekivane promjene temperaturnih, ali i oborinskih prilika najviše utjecati na obalni turizam ljeti.

“Visoke temperature zraka uz produljena topla razdoblja, i češći toplinski valovi, manje oborine i, posljedično, manjak pitke vode te povećanu opasnost od požara ne pogoduje turizmu kakav imamo danas.”

“Porast temperatura u proljeće i jesen, uz manje promjene u oborinskom režimu nego ljeti, prilika je za rasterećenje ljetnih turističkih aktivnosti i njihovo usmjeravanje na ove dvije sezone, odnosno usmjeravanje na predsezonu i podsezonu.”

Profesor Bartoluci navodi da će klimatske promjene kojim svjedočimo utjecati na produženje turističke sezone, ali dodaje da je teško očekivati potpuno premještanje sezone u proljeće i jesen što zbog klimatskih nepogoda, što zbog mobilnosti turističke potražnje, poput godišnjih odmora, školskih praznika, navika domaćih i inostranih gostiju i slično.

I dok bi zbog rasta temperatura obalska područja mogla biti na gubitku, druge destinacije će nesumnjivo profitirati.

Nove destinacije

Prema njegovom mišljenju, smanjenje turističkog prometa u maritimnom ljetnom turizmu zbog klimatskih promjena dovest će do premještanja turističkih putovanja u lječilišne, planinske i ruralne destinacije, što nije loše za takve destinacije.

“U tim destinacijama treba stvoriti uvjete za kupanje, sunčanje, wellness i ostale sadržaje ako s time ne raspolažu.”

“Konačno, epidemija COVID-a 19 pokazala je kako se destinacije nose sa takvim remetećim faktorima potražnje. Naravno, turistička ponuda za razliku od potražnje je statična i nije ju moguće brzo promijeniti u pogledu izgrađenih kapaciteta, a potražnja je elastična i ona se seli u one destinacije koje imaju bolje, pa i klimatske uvjete.”

Ono što bi, pored vrelih dana i noći, moglo natjerati turiste da, prije svega ljeti, zaobiđu morsku obalu i otoke jesu česti požari, koji uveliko utječu na korisničko iskustvo. A požari će biti sve češća pojava.

Dr. Cindrić Kalin navodi da mjerenja ukazuju na trend rasta temperature zraka te da vruća i sušna razdoblja postaju sve duža, a u takvim okolnostima gorivi materijal brže se isušuje, čime se stvaraju povoljni uvjeti za nastanak i širenje požara raslinja.

“To nam potvrđuju i trendovi rasta indeksa kojima se procjenjuje potencijalna opasnost od nastanka požara raslinja. Od požara su jače ugroženi obalni krajevi, naročito Dalmacija, koja je toplija od kontinentalnih krajeva te prekrivena specifičnom i lako zapaljivom mediteranskom vegetacijom. Uvjeti  za nastanak požara raslinja postaju sve povoljniji u kasno proljeće i ranu jesen čime se produljuje i sama požarna sezona.”

Prema klimatskim projekcijama, dodaje, u budućnosti se očekuje nastavak trenda rasta temperature zraka kao i daljnje produženje vrućih i sušnih razdoblja, što može dovesti do učestalijeg pojavljivanja te povećanja intenziteta požara, a samim time i povećanja opožarene površine.