Amerika bi mogla da odobri i četvrtu dozu vakcine za osobe sa osobe sa određenim zdravstvenim stanjima zbog kojih su umereno ili teško imunokompromitovani, ali nije jedina zemlja koja razmatra tu opciju. Iako je i dalje ta opcija “na dugom štapu”, još sredinom septembra iz Izraela, zemlje koja je prva uvela treću dozu, stigle su slične najave.

„S obzirom na to da je virus prisutan i da će i dalje biti, moramo da se pripremimo za četvrtu dozu vakcine“, rekao je doktor Salman Zarka i dodao da bi sledeća dopunska vakcina mogla da bude modifikovana kako bi bila bolja zaštita od novih varijanti koronavirusa, kao što je zarazniji Delta soj.

Iako je riječ o stavu jednog čovjeka, a ne zvanična odluka izraleskih vlasti, ne bi bilo iznenađujuće da u narednim nedjeljama stigne i zvanična preporuka.

Prvo, epidemiolog Salman Zarka, direktor bolnice “Ziv Medical Center” i profersor na nekoliko fakulteta, čovek je čijem se sudu o koroni u Izraelu vjeruje. Zarka je “kovid car” (coronavirus czar ili COVID czar na engleskom), kako se naziva najviša pozicija u okviru “Izraelskog štita”, nacionalnog programa za borbu protiv pandemije kovid-19 u toj zemlji.

Drugo, Izrael je u mnogo čemu bio pionir kada je borba protiv korone u pitanju i važi za uspešan primjer u obuzdavanju ove bolesti.

Bili su prva zemlja koja je zvanično uvela zelene pasoše, a potom i ponudila treću dozu svoju građanima – što je kasnije prihvatio veći dio svijeta.

Vakcinacija trećom dozom u Izraelu je počela prvog avgusta, a prvi koji su je dobili bile su osobe starije od 60 godina. Postepeno je smanjivana starosna dob, da bi na kraju, prošle nedjelje, bila proširena na sve starije od 12 godina i one koji su primili drugu dozu prije najmanje pet mjeseci. Zaključno sa petkom 22. oktobrom više od 2,5 miliona Izraelaca je primilo treću dozu.

Šta su odlučili u SAD?

Za sad, američka regulatorna tijela nisu donijela definitvnu odluku o uvođenju četvrte doze, ali su ostavili mogućnost za to. Kako se navodi u ažuriranim smernicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), osobe sa određenim zdravstvenim stanjima zbog kojih su umjereno ili teško ugroženi mogu da dobiti četvrtu vakcinu mRNA protiv koronavirusa, preneo je CNN.

CDC je odobrio treću dozu za određene imunokompromitovane osobe od 18 i više godina u avgustu. Rečeno je da je u pitanju treća doza, a ne pojačivač ili buster doza (CDC pravi razliku između ove dve doze) i da je ona neophodna jer imunokompromitovani možda nisu imali potpuni imuni odgovor od prve dvije doze.

Studija sa Univerziteta John Hopkins ovog ljeta pokazala je da vakcinisane osobe sa oslabljenim imunitetom imaju 485 puta veće šanse da završe u bolnici ili umiru od koronavirusa u poređenju sa većinom vakcinisanih ljudi. U malim istraživanjima, naveo je CDC, potpuno vakcinisani imunokompromitovani ljudi činili su 44 posto novih slučajeva koji su zahtijevali hospitalizaciju. Ljudi sa oslabljenim imunitetom također imaju veću vjerovatnoću da prenesu virus na ljude koji su bili u bliskom kontatku sa njima.

Američka uprava za hranu i lijekove je također odobrila dopunske vakcine na tri dostupne za određene ljude, a to bi uključivalo i imunokompromitovane, kaže CDC. Istraživanja su pokazala da je pojačana doza pojačala odgovor antitijela na vakcinu kod određenih imunokompromitovanih ljudi.

To bi omogućilo četvrtu vakcinu najmanje šest mjeseci nakon treće doze mRNA vakcine.

Kome je namijenjena četvrta doza?

Sudeći po mišljenjima američkih stručnjaka, četvrta doza ne bila namijenjena svima već samo osobama sa slabijim imunitetom. To je objasnio dr Robert Školi, profesor medicine na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu na Odjeljenju za infektivne bolesti.

Prema njegovom mišljenju, četvrta doza vakcine je dobra ideja, jer ljudi sa slabijim imunitetom “mogu upasti u nevolju ako se zaraze”, a još jedna doza omogućila bi da i njih narušeni imunitet pruži jak otpor virusu.

„To nije za većinu nas, već za malu grupu ljudi. Ovo su pacijenti sa transplantacijom bubrega, ljudi sa limfomom, ljudi kojima piju lijekove za neke bolesti vezivnog tkiva“, objasnio je.

Da li Srbija razmišlja o tome?

Za sada nema naznaka da je četvrta doza bila tema Kriznog štaba i ljekara, a jedina koja je na tu temu govorila javno je direktorka bolnice u Batajnici Tatjana Adžić Vukičević. Ona nije eksplicitno najavila četvrtu dozu niti dala vremenski okvir kada bi se o tome mogla odlučivati, ali je u izjavi za Nova.rs pomenula takvu mogućnost.

„Problem je u tome što je ovo novi i naučno nedovoljno istraženi virus i što će za njega, dok se ne postigne kolektivni imunitet, biti potrebno da se imunizujemo na šest mjeseci. Imunitet kratko traje, moramo da svi pimimo treću dozu, možda i četvrtu u februaru. Dok se situacija ne smiri, a valjda će se smiriti jednom“, rekla je dr Adžić Vukičević.