Časopis The National Interest objavio je članak američkog istraživača koji govori o mogućim ishodima rata u Ukrajini i hoće li on na kraju dovesti do izbijanja trećeg svjetskog rata.

Jason Davidson, nerezidentni istraživač u Atlantskom savjetu i profesor političkih nauka na Univerzitetu Mary Washington, u svom članku je napomenuo kako postoji sve veća zabrinutost da politika Bidenove administracije prema Ukrajini vodi ka eskalaciji koja bi na kraju mogla dovesti do trećeg svjetskog rata.

Davidson podsjeća na 1914. i 1940. godinu, kada je američka vlada zauzela čvrst stav protiv ulaska u Prvi i Drugi svjetski rat. U oba slučaja, povećanje američke pomoći jednoj od zaraćenih strana izazvalo je neprijateljske reakcije i doprinijelo je sigurnosnoj dilemi te učinilo izvjesnijim američko uključivanje u rat.

Dvije značajne razlike

Međutim, američki istraživač smatra da postoje dvije velike razlike između dva svjetska rata i trenutne situacije koju predstavlja sukob u Ukrajini, što “unosi optimizam”, kako je rekao.

Prva razlika, prema njegovom mišljenju, ogleda se u tome da američka vlada osjeti povećanu opasnost kao rezultat uspjeha i mjera koje “glavni neprijatelj” poduzima na bojnom polju, ciljajući Sjedinjene Američke Države (SAD).

Taj osjećaj opasnosti podstakao je Washington na eskalaciju, što je bio odlučujući faktor u sigurnosnoj dilemi. Iako su se američka javnost i Kongres u početku protivili ulasku svoje zemlje u rat, gledajući pokolj koji se odvija u Evropi, prijetnja koju su njemačko carstvo (u slučaju Prvog svjetskog rata) i nacistička Njemačka (u Drugom svjetskom ratu) predstavljale interesima Sjedinjenih Američkih Država natjerali su ih da prihvate uključivanje u rat.

Rusija trenutno ne ugrožava američke interese.

Druga razlika je u tome što Rusija, od svoje invazije na Ukrajinu 24. februara, nije poduzela nikakav značajniji potez koji ugrožava interese SAD-a, budući da su kreatori politike u Washingtonu snizili svoje procjene ruske vojne moći.

Na osnovu toga, autor članka smatra da nema razloga da SAD eskalacijom krize riskira rat u Ukrajini.

Prvi svjetski rat

Kada je u avgustu 1914. izbio rat u Evropi, administracija američkog predsjednika Woodrowa Wilsona proglasila je neutralnost.

Međutim, njemačko “neograničeno” podmorničko ratovanje predstavljalo je značajnu i rastuću prijetnju sigurnosti američkih trgovačkih i vojnih brodova, sigurnosti njihovih građana, a time i američkih interesa.

Ta prijetnja je eskalirala kada je Njemačka ponudila vojni savez Meksiku u slučaju da SAD uđe u Prvi svjetski rat.

Najvažniji faktor u uvjeravanju američke javnosti i Kongresa da prihvate troškove rata bio je njemački neograničeni podmornički rat, u kojem su potopljeni američki brodovi.

Drugi svjetski rat

U aprilu 1940. nacistička Njemačka predvođena Adolfom Hitlerom napala je Norvešku i okupirala Dansku.

Administracija američkog predsjednika Franklina Roosevelta u početku je odbila da uđe u rat, ali je pružila vojnu pomoć zemljama koje se bore protiv nacističke Njemačke.

Od aprila 1940. do decembra 1941. Rooseveltova administracija je postala uvjerena da nacistička Njemačka predstavlja prijetnju zemlji, ali SAD nije ušao u Drugi svjetski rat u potpunosti sve do japanskog napada na Pearl Harbor.

Ukrajina

Profesor političkih nauka kaže da se odgovor Bidenove administracije na rusku invaziju na Ukrajinu uveliko razlikovao od odgovora Wilsonove administracije na izbijanje Prvog svjetskog rata i Rooseveltovog odgovora na Drugi svjetski rat.

Bidenova administracija je željela izbjeći bilo kakvu opasnu eskalaciju koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba između SAD-a i NATO-a s jedne strane i Rusije s druge strane. SAD je zatražio od Ukrajine da ne koristi oružje koje joj je isporučeno za napad na rusku teritoriju.

Davidson dalje kaže da je Rusija bila prisiljena da odustane od ofanzive na Kijev nakon što ga nije uspjela zauzeti, a podbacila je i u daleko ograničenijim ciljevima učvršćivanja kontrole nad regijom Donbas i gradom Hersonom na jugu Ukrajine.

Autor tvrdi da su ti “nedostaci” otkrili ruske slabosti, dodajući da Moskva nije radila na intenziviranju svojih aktivnosti protiv SAD-a ili američkih interesa od početka rata. (Agencije)