Povijest je vidjela uspon i pad mnogih carstava i civilizacija. Neki prežive najviše nekoliko desetljeća, dok se drugi protežu stoljećima.

Pa ko je najduže izdržao? Kina, Egipat ili Mezopotamija – teško je procijeniti titulu najdugovječnije civilizacije, ali evo nekih od pretendenata.

Naizgled, ovo se može činiti kao jednostavno pitanje, ali odgovor je sve samo ne. Glavni problem ovdje je da se moderni povjesničari ne slažu oko nekih od glavnih značajki koje bismo upotrijebili da odgovorimo na pitanje.

Na primjer, je li uopće moguće da u svim slučajevima koristimo pojmove poput “civilizacija” i šta je čini? Kako mjerimo početak i kraj jedne civilizacije? S obzirom da su mnoge značajne povijesne civilizacije također doživjele razdoblja u kojima su njima vladale strane sile, mogu li se smatrati jednom dugotrajnom cjelinom ili nečim sasvim drugim?

Koncept “civilizacije” je frustrirajuće teško odrediti i primijeniti na smislen i komparativan način, pa kako možemo pristupiti ovom izazovu? Jedna stvar koju možemo tražiti je dokaz trajne kulture i tradicije kroz vrijeme.

Premještanje naglaska na ovaj način daje nam nešto značajnije za što se možemo zadržati. Sljedeći primjeri smatraju se najdugovječnijim kulturama u povijesti, ali procjena njihove prirode pokazat će tačno zašto je termin “civilizacija” tako nezgodan.

Drevna i ne tako drevna Kina

Pitajte ljude za koju misle da je najdugovječnija civilizacija i vjerojatno će reći Kina, i to s dobrim razlogom. Kao prvo, Kina ima najdugovječniji pisani jezik na svijetu. Procjenjuje se da se sam jezik koristi oko 6000 godina, ali, što je još više zapanjujuće, postoje znakovi koji se danas koriste i koji su prisutni na artefaktima – poput kostiju Oraclea koje se koriste za proricanje – koji su stari najmanje 3000 godina. Nema druge kulture koja se može pohvaliti tako jakim kontinuitetom.

Međutim, možemo li modernu Kinu usporediti s njezinom drevnom prethodnicom ili je previše različita da bi se smatrala dijelom jedne duge civilizacije? Ako jest, onda se može smatrati da je Kina starija od 5000 godina. Prema desetljećima dugoj studiji koju je provela kineska državna uprava za kulturnu baštinu, to je svakako tako. Ali ne slažu se svi povjesničari. S jedne strane, ova tvrdnja ima značajnu političku vrijednost jer pomaže legitimizirati postojeću strukturu suvremene Kine. Drugo, cijela je regija toliko velika i sastavljena od različitih etničkih skupina da ih je teško nazvati homogenim narodom s istom kulturom i tradicijom, piše IFLScience.

Drevni Egipt

Još jedan istaknuti kandidat za titulu “najstarije preživjele civilizacije” mogao bi biti drevni Egipat. Ali opet, ovo je teška procjena.

Egipat je bio golemo kraljevstvo u starom svijetu koje je prvi put ujedinjeno oko 3100. godine prije Krista i trajalo je do 332. godine prije Krista kada su ga osvojili Makedonci. Unatoč ovom političkom preuzimanju, jezik je ostao isti i hijeroglifi su se nastavili koristiti sve do 5. stoljeća nove ere, 3500 godina nakon što su prvi put razvijeni. Računa li se to kao kontinuitet ili znak promjene?

Jednako tako, neki bi se mogli usredotočiti na drevnu egipatsku religiju kao oznaku svoje dugovječnosti, ali ni to nije bio statičan kulturni izraz. Mijenjao se tijekom vremena, zajedno s ljudima koji su ga prakticirali, dok ga konačno nije zamijenilo kršćanstvo u prvom stoljeću naše ere.

Mezopotamija

Regija u jugozapadnoj Aziji koja se nalazi oko sistema rijeka Tigris i Eufrat smatra se kolijevkom civilizacije. Sama riječ Mezopotamija dolazi iz starogrčkog za “zemlju između rijeka”. Bio je dom nekih od najznačajnijih razvoja u ranoj ljudskoj povijesti, uključujući izum točka, jedrilica, karata, pisma, matematike i još mnogo toga.

Ljudi su se prvi put naselili u regiji u doba paleolitika i imali su koristi od bogatog tla koje je proizvels poplava. Prije otprilike 12 000 godina, ljudi koji su tamo živjeli stavili su ovu zemlju u upotrebu u onome što se naziva poljoprivredna revolucija.

Zatim, prije oko 5000 do 6000 godina, urbana revolucija, kada su se veći gradovi počeli formirati iz različitih sela. Prvi grad, koji datira oko 3200. godine prije Krista, bio je Uruk i smatra se da su ga stvorili Sumerci – Sumerani su također priznati kao tvorci prvog pisanog jezika.

Povijest Mezopotamije je opsežna i komplicirana, vidjevši slijed različitih vladara i dinastija koje su preuzimale vlast da bi kasnije pale na drugu. Među njima su bili Akadsko Carstvo, Gutijci, Ur-Namma, Babilonci, Hetiti, Asirci i Perzijsko Carstvo. Godine 332. pr. n. e. Aleksandar Veliki osvojio je regiju i nakon njegove smrti ona je postala dio grčkog Seleukidskog carstva.

Gledano u cjelini, Mezopotamija bi se mogla zamisliti kao da ima povijest dugu kao i drevni Egipat, ali jednako tako, teško je znati predstavlja li to jedno razdoblje kontinuiteta ili povijest promjena i različitih kultura.