Utorak, 28. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

CNN: Antarktika se mijenja, posljedice bi mogle biti katastrofalne

Preuzmite sliku

Camille Seaman nije trebala izvještaje Ujedinjenih naroda od ponedjeljka da bi doznala da se Zemlja ubrzano zagrijava. Ona je to vidjela vlastitim očima. Američka fotografkinja posjećuje Antarktiku od 2004. godine, radeći na ekspedicijskim brodovima za National Geographic.

U posljednjih nekoliko godina svjedočila je zamjetnoj promjeni na ovom kontinentu. “Ono što gledam od 2016. do danas potpuno je drugačije mjesto”, rekla je Seaman za CNN. Seaman ističe da snježne alge koje je fotografirala postaju ružičaste, a ponekad i zelene.

“To je normalna pojava. To nije ništa neobično. Neobično je da nikad prije ožujka nisam vidjela cvjetanje u ledenjacima. A sada se pojavljuje u siječnju i prosincu. To je otprilike tri mjeseca ranije. I postoje mjesta na kojima nikad nisam vidjela tlo. Uvijek je bilo snježnog pokrivača. A sada je ondje blato i kamenje”, objašnjava Seaman.

Rekordne temperature

Prošle je godine Antarktika zabilježila rekordno visoku temperaturu od 18.3 stepeni Celzijusa. Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, smatra da je rekord u skladu s klimatskim promjenama i napomenuo da je antarktički poluotok, sjeverozapadni vrh blizu Južne Amerike, među svjetskim regijama koje se najbrže zagrijavaju.

Svjetska meteorološka organizacija ističe kako su temperature na poluotoku porasle gotovo tri stepena Celzijusa u posljednjih 50 godina. To je dovelo do ubrzanog topljenja leda, što podiže globalni nivo mora i prijeti obalnim gradovima širom svijeta. To je jedno od mnogih pitanja navedenih u izvješću Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

Naučnici kažu da se planet zagrijava brže nego što se mislilo i da su šanse za izbjegavanje katastrofalnih ishoda sve manje.

Otapanje polarnih regija također ima zabrinjavajući učinak na staništa nekih divljih životinja. Kolonije ogrličastih pingvina u nekim područjima Antarktike smanjile su se za više od 75 posto u posljednjih pola stoljeća, ističu nezavisni istraživači koji su se pridružili jednoj ekspediciji Greenpeacea prije pandemije. Oni vjeruju da su klimatske promjene uvelike krive za to, zato što su redukcija morskog leda i zagrijavanje oceana smanjili populaciju krila, malenih morskih račića, na koju se mnogi pingvini oslanjaju u prehrani.

“Fitoplankton cvjeta s donje strane morskog leda i to je ono čime se kril hrani. A onda se pingvini, kitovi i morski lavovi hrane krilom. Dakle, imamo lančani učinak. Ako izgubimo morski led, izgubit ćemo i ovaj fitoplankton. Izgubimo li fitoplankton, a potom počnemo gubiti i kril, cijeli lanac će trpjeti”, objasnila je Seaman za CNN.

Tisuće pingvina u nevolji

Više temperature također mogu loše uticati na pingvine navikle na hladno vrijeme, osobito pomladak, ističe Seaman. Prisjetila se da je na antarktičkom otoku Paulet prošle godine bilo oko 15.5 stepeni Celzijusa. Fotografirala je mladunče Adelijskog pingvina s isplaženim jezikom, da se ohladi.

“Hiljade ovih pingvina našlo se u nevolji jer su bili pregrijani i nije bilo snijega. Tražili su bilo kakvu mrvicu snijega ili leda na koju će leći”, govori Seaman.

Neke vrste pingvina na Antarktiku, poput žutonogih pingvina, prilagodljivije su od drugih, ističe Seaman. Broj Adelijskih pingvina u nekim područjima opada, a drugdje dobro stoje. Seaman nije voljela pingvine kad je prvi put posjetila Antarktiku, ali sada im se veseli: “Pingvini su zaista zanimljivi i ne možete im se ne diviti. Imaju nevjerovatan smisao za humor. Vidjela sam to mnogo puta. Kad padnu na kljun, ustanu se i gledaju oko sebe je li ih neko vidio.”

Seaman, koja godinama dokumentira polarne regije, smatra da je UN-ov izvještaj vrlo zabrinjavajući, ali ne i iznenađujuće. Poput mlade švedske klimatske aktivistice Grete Thunberg, i ona je frustrirana pasivnošću svijeta u smanjenju emisije ugljika.

“Ovo je tek početak”

“Podržavam Gretu i smatra da bismo se trebali ponašati kao da nam je kuća u plamenu. Pogledajte vijesti ove sedmice, požari u Grčkoj i Italiji, a sada i Alžiru, Oregonu i Kaliforniji, to nije normalno i samo će se pogoršati. Ovo je tek početak.”

Nada se da će vijest probuditi ljude. Seaman čak počinje preispitivati svoja putovanja na Antarktiku i pita se može li učiniti više kako bi promijenila situaciju. Nije bila ondje od početka pandemije.

“Ljudi stalno traže da se vratim na Antarktiku i znam da ću u jednom trenutku morati odbiti. Ne želim biti dio problema”, objašnjava Seaman za CNN.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,