Petak, 2. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Šta će se dešavati u Crnoj Gori nakon što je pala vlada

Preuzmite sliku

Vlada premijera Zdravka Krivokapića, kao što se i najavljivalo, oborena je u crnogorskom parlamentu glasovima oporbe i vladajuće koalicije Crno na bijelo potpredsjednika vlade Dritana Abazovića. Time je nakon točno 14 mjeseci okončan mandat Krivokapićevog kabineta u kojem je Abazović bio jedini političar, a svi ostali ministri su bili stručnjaci, piše Deutsche Welle.

Prvu vladu, nakon 30-godišnje vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika države Mile Đukanovića, na kraju je u parlamentu podržalo samo 11 od 81 zastupnika, a pristalice DPS-a njen pad proslavile su uz vatromete u najvećim gradovima Podgorici i Nikšiću.

Na pad vlade utjecalo je više stvari, kaže za DW politički analitičar Srđan Perić. “Od neadekvatne komunikacije s parlamentarnom većinom, nerijetke arogancije, pa do nejasnih kriterija imenovanja ključnih ljudi.

Ali prije svega – ona nije uspjela jer nije imala jasnu viziju, ni političku ni razvojnu. Sve to je uz činjenicu veoma tanke, teškom mukom sastavljene većine u parlamentu, činilo opstanak vlade na duže razdoblje veoma upitnim”, objašnjava Perić.

“Ova vlada nije bila plod općeg konsenzusa i entuzijazma, već minimuma potrebe da se smijeni prethodna vlast. Nju je stvorila politička kalkulacija tko će i na koji način imati realnu dominaciju u vladi. To je na kraju i dovelo do njenog pada”, smatra Perić.

Uspješna vlada?

Krivokapić se prije nekoliko dana pomirio s odlaskom s funkcije, ali je poručio da je ostvario svoje ciljeve koje je, kako je rekao, obećao bivšem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Amfilohiju, koji je i utjecao na to da on postane premijer.

Njegova vlada je odmah po dolasku promijenila Zakon o slobodi vjeroispovijesti zbog kog je SPC i poveo prosvjede protiv bivše vlasti, koji su pomogli njenom padu. U finišu mandata vlada je značajno povećala plaće u Crnoj Gori preko programa “Europa sad”, što je naišlo na pohvale građana.

Ocjenjujući rezultate vlade za 14 mjeseci, Perić kaže da se ne može zanemariti činjenica da je ovo prva vlada nakon dugotrajne vladavine DPS-a i da su se građani oslobodili pritiska nesmjenjivosti vlasti.

“Ipak, vlada je vrlo brzo nakon svog imenovanja prigrlila prakse one prethodne: od klijentelizma, preko stranačkog zapošljavanja, pa sve do isključivosti u donošenju odluka od općeg interesa. Vlada nije krenula s reformom sustava i nije pokrenula privredu, osim programa ‘Europa sad’, koji je zapravo reforma porezne politike s upitnom održivošću, imajući u vidu trenutno stanje privrede.

Ali ključna stvar koju je ova vlast propustila uraditi je pokretanje općedruštvenog dijaloga, tako da smo mi danas zajednica s dubljim podjelama nego prije njenog izbora”, smatra Perić.

Krivokapićeva vlada nosila je teško breme od samog starta jer ju je često više kritizirala sama parlamentarna većina koja ju je izabrala nego oporba. U kritikama je prednjačio Demokratski front (DF) koji je tražio da i njegovi kadrovi uđu u vladu, ali je oklijevao s rušenjem, bojeći se reakcije svojih birača.

Na kraju je vladi presudila Abazovićeva URA, odnosno koalicija Crno na bijelo, opravdavajući to blokadom europskih integracija i potrebom da se nađe šira podrška u parlamentu za nužnu reformu pravosuđa.

Slijedi li manjinska vlada?

Crna Gora sada bi mogla dobiti manjinsku vladu na čijem bi čelu mogao biti Abazović. Iz njegove URA-e najavili su da već u subotu (5.2.) počinju pregovarati o formiranju nove vlade.

“Razgovarat ćemo sa svima o manjinskoj vladi, nema vremena za čekanje. Važno je da nova vlada da rezultate i nastavi s ekonomskim programom i reformama te da se nastavi povećanje plaća i penzija. Prioritet je borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Nitko tko je prekršio zakon ne smije biti pošteđen. Volio bih da Dritan Abazović bude novi premijer”, rekao je zastupnik URA-e Miloš Konatar.

URA je još ranije najavila manjinsku vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući DF i oporbeni DPS, ali su zatražili od njih, kao i od ostalih stranaka, da podrže njihov kabinet.

DF je za sada odbio podršku, dok je Đukanović rekao da će DPS podržati manjinsku vladu.

Novu vladu, osim URA-e, mogli bi činiti Socijalistička narodna partija (SNP), koja je također dio sadašnje vlasti, kao i oporbene stranke manjina – Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih stranaka. Svi oni imaju ukupno 14 zastupnika. S eventualnom vanjskom podrškom 35 zastupnika DPS-a i manjih stranaka oporbe, to je tačno 49 zastupnika nužnih za pravosudne reforme.

Ostatak dosadašnje vlasti traži da se pokuša složiti nova vlada od iste parlamentarne većine i da se nipošto ne formira vlast uz podršku Đukanovića i DPS-a. Demokratska fronta u tom slučaju prijeti prosvjedima. Demokrati predsjednika Skupštine Alekse Bečića su već prosvjedovali prethodnih dana, ali im se tada DF nije htio priključiti, čekajući da Krivokapić padne.

Iz DPS-a, pak, poručuju da su spremni na razgovore sa svima koji žele prosperitet zemlje.

Analitičar ne očekuje neke velike rezultate

Ako se i formira manjinska vlada uz podršku DPS-a, Perić ne očekuje neke velike rezultate: “Teško je s takvom podrškom vladi donositi reformske zakone i provoditi oštre mjere u borbi protiv praksi koje su ustanovili oni od kojih očekujete parlamentarnu prohodnost za te inicijative.”

Za građane bi bilo najbolje da onaj tko predlaže određene modele konačno preuzme punu odgovornost i prethodno precizno navede koji su indikatori uspješnosti tog modela.

“Sve mimo toga vodi nas u zonu političke krize koja može trajati godinama, blokirati funkcioniranje zajednice i temeljno urušiti povjerenje građana u mogućnost uspostavljanja pune demokracije”, smatra crnogorski analitičar Srđan Perić.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje