Rusi koji masovno stižu u Beograd čini se drastično mijenjaju grad, bar tako tvrdi ugledni švicarski list.
Ako samo dio ruskih imigranata ostane u glavnom gradu Srbije, to će donijeti velike promjene, piše švicarski Neue Zürcher Zeitung. U reportaži se navodi da veći dio Rusa nije došao iz političkih razloga, nego zbog posla, piše DW.
“Od početka rata u Beogradu živi velika i šarena ruska dijaspora. Mnogi će vjerovatno ostati i promijeniti grad”, piše Neue Zurcher Zeitung.
U reportaži uglednog lista navodi se da je oko 200.000 Rusa doputovalo u Srbiju, što se ocjenjuje kao “imigracijski val historijskih razmjera”.
“Njihova prisutnost mijenja glavni grad i primorava neke Srbe da revidiraju iskrivljenu sliku o Rusiji i Putinu”, navodi se u tekstu.
Prvi val nakon izbijanja rata doveo je u zemlju prije svega disidente i aktiviste.
“U drugom valu u septembru su, pored protivnika rata, došli i mnogi stručnjaci i poslovni ljudi koji su napustili Rusiju zbog ekonomskih posljedica rata.”
“Srbija je postala odredište, jer nije uvela sankcije Moskvi. Nema zabrane putovanja. Ko registrira firmu, odmah dobiva dozvolu boravka, drugi iznova moraju produžavati turističku vizu“, navodi ciriški list.
Ko je počeo rat?
Reporter je razgovarao s Denisom (26), Rusom koji je pobjegao od mobilizacije za rat koji ne odobrava. Sada u Beogradu radi za nevladinu organizaciju i pomaže u evakuaciji izbjeglica iz Ukrajine. Kaže, sviđa mu se u Beogradu.
“S kim god razgovara, gotovo uvijek za njega imaju simpatije. Ali, nažalost, često iz pogrešnih razloga“, navodi list. Denis to ilustrira razgovorom u vlaku s dvojicom mladih Srba.
“Još su nekako i mogli razumjeti to što sam pobjegao od rata”, kaže Denis, ali nikako nisu prihvaćali da je Rusija taj rat započela.
“Rekli su da je Zapad provocirao Putina. Nisam ih mogao uvjeriti.”
U članku se prenosi da preko 60 posto Srba za rat krivi NATO i Zapad. „Taj narativ kaže: kako je NATO tokom kosovskog rata 1999. bombardiranjem nanio poraz Srbiji, isto tako sada Zapad pokušava oboriti Rusiju na koljena. Ta analogija se može čuti u svakom taksiju i svakoj gostionici, i svakodnevno čitati u novinama. Posredna poruka je da će sada Rusija osvetiti srpsko poniženje”, piše NZZ.
Kao poslije Oktobarske revolucije
Reporter Andreas Ernst, ranije dugogodišnji dopisnik iz Beograda, opisuje da se ruski jezik može čuti svuda, u parkovima na Starom gradu, u uličicama Dorćola ili na Vračaru. „Odnedavno ima ruskih prodavaonica, restorana i barova, a kako su ruski emigranti uglavnom mladi i urbani, oni mijenjaju i kulturnu scenu.”
Novinaru to sliči na vrijeme poslije Oktobarske revolucije 1917. kada su u Beograd dolazile hiljade protivnika revolucije. Oni su, piše, Beogradu donijeli noćni život po kojem je grad danas naširoko poznat.
„Ako sada barem dio ruskih migranata tamo pusti korijenje, grad će se promijeniti i ekonomski. Prošle godine je u Srbiji registrirano 4.500 ruskih firmi. Veliki dio njih su iz IT sektora”, navodi Neue Zürcher Zeitung.
Besramno je poskupjelo
To se vidi i po cijenama. Reporter opisuje jedan bar koji su ruski imigranti otvorili na Dorćolu. Ondje limunada uvezena iz Berlina košta oko pet eura što je „besramno skupo“ za Beograd, piše novinar. Ali mnogi gosti iz Rusije to plaćaju bez problema.
Peter Nikitin (42), pravnik i aktivist, nada se da će nazočnost tolikih ruskih migranata razbiti ukorijenjene pozitivne predrasude Srba o današnjoj Rusiji. Nikitin predvodi Rusko demokratsko društvo, u Beogradu organizira diskusije i proteste.
Kako je procijenio u razgovoru za švicarski list, tek petina Rusa u Beogradu mogli bi se opisati kao politički protivnici rata, još petina se grozi rata, dok je 60 posto neutralno. „Oni čekaju kako će se razviti stvari kod kuće“, kaže Nikitin.
