Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se s ministricom vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosovo Melizom Haradinaj-Stubllom s kojom je razgovarao podršci Hrvatske na euroatlantskom putu Kosova i u pregovorima sa Srbijom, a hrvatski ministar se osvrnuo i na pitanje prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
Posjet kosovske ministrice Haradinaj-Stublla hrvatskom kolegi Grlić Radmanu i Hrvatskoj ocijenjen je doprinosom daljnjem jačanju prijateljskih bilateralnig odnosa dviju država.
“Usudio bih se reći da je Hrvatska možda najveći saveznik i prijatelj kojeg Kosovo ima unutar zemalja članica Evropske unije, na što smo iznimno ponosni”, kazao je Radman istaknuvši kako je Hrvatska među prvima priznala neovisnost Kosova
Radman je ponovio da Hrvatska snažno podupire euroatlantsku orijentaciju Kosova te podržava sudjelovanje Kosova u organizacijama regionalne i međunarodne suradnje.
Istaknuo je sudjelovanje hrvatskih vojnika u međunarodnim mirovnim operacijama KFOR-ana Kosovu te poručio kako će nastaviti sudjelovati u ovoj misiji dok to bude potrebno, kao i davati administrativnu i političku podršku u reformskih procesima u toj zemlji potrebnim za EU članstvo.
Intenziviranje međudržavnih odnosa moguće je kroz daljnju brigu o hrvatskoj manjini te o hrvatskim poduzećima koji posluju na Kosovu, naveo je Radman.
“Hrvatska u potpunosti podupire dijalog između Kosova i Srbije koji se odvija pod posredništvom Europske unije te njegov rezultat gledamo kao doprinos stabilnosti šireg područja jugoistočne Europe”, kazao je.
S ciljem što brže integracije Kosova u EU i brže provedbe potrebnih reformi, Hrvatska snažno podupire viznu liberalizaciju između EU i Kosova, rekao je Radman.
Ministrica vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosovo Meliza Haradinaj-Stublla zahvalila se na sustavnoj podršci Hrvatske od 1990-ih godina, u vrijeme “agresije velikosrpskog Miloševićevog režima” pa sve do danas, u reformskim naporima koje Kosovo ulaže u svoj euroatlantski put kao i u suprotstavljanju pokušajima podjele kosovskog teritorija po nacionalnom, etničkom ključu.
“Hrvatska i Kosovo rade na izradi novog strateškog sporazuma koji bi nam pomogao da zajedno radimo na jačanju sigurnosti, vanjske politike i integracije u regiji”, izjavila je Haradinaj-Stublla.
“Od ministra sam tražila da Hrvatska ima aktivniju ulogu u dijalogu kojega Kosovo vodi sa Srbijom, posebno da se odredi konačni cilj pregovora koji se vode. Za Kosovo je međusobno priznaje jedino prihvatljivo rješenje kroz poštivanje teritorijalnog integriteta, unitarne i ustavne države”, kazala je Haradinaj-Stublla.
Dodala je kako bi trebalo odrediti konačni vremenski okvir ovog dijaloga sa Srbijom, istaknuvši kako se vodi već cijelo desetljeće.
Ministrica je navela kako se ovaj sastanak odvija u klimi dok su neki branitelji Kosova, predstavnici institucija ove države, na posebnom sudu u Haagu.
“To su ljudi koji su se borili protiv genocida i etničkog čišćenja, s druge strane u Srbiji imamo one koji su bili nositelji tih djela koji do danas nisu za to odgovarali”, istaknula je Haradinaj-Stublla. Pritom je izrazila sućut za žrtve s hrvatske strane koje su stradale za vrijeme pada Vukovara u Domovinskom ratu.
“Kao što se Kosovo dostojanstveno suočava s ovim sudskim procesima za najviše dužnosnike države, pozivam Srbiju da ne primjenjuje politiku nekažnjivosti za ono što je počinjeno u prošlosti, nego da radi na pomirenju i stabilnosti u regiji”, zaključila je Haradinaj-Stublla.
Na pitanje novinara o sjednici hrvatskog Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) na kojoj je tema položaja Hrvata u BiH proširena na pitanje položaja Hrvata koji žive u svim susjednim državama, ministar Radman je poručio kako je položaj Hrvata u BiH posebno važno i osjetljivo pitanje.
Radman je istaknuo kako je Daytonsko-pariški sporazum rezultat dogovora bosanskohercegovačkih Hrvata, Bošnjaka i Srba te kako se temeljio na konstitutivnosti, jednakopravnosti i pravu da svaki narod bira svog predstavnika.
“Mi smo zabrinuti za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini sada, budući da su se počevši od 2000. godine nadalje događale puzajuće izmjene, počevši od Berrijevih amandmana, čime je zapravo izmijenjen izborni zakon, gdje je došlo do tog da Hrvati više ne mogu birati svoj predstavnika, od najviših razina vlasti, u tročlanom Predsjedništvu pa i u Domu naroda i u entitetskoj vlasti”, kazao je.
“To se sada najviše odražava u tročlanom Predsjedništvu, budući da član nije izabran voljom hrvatskog naroda. Mi branimo upravo te vrijednosti nediskriminacije koje bi se trebale temeljiti na izbornom zakonu koji bi trebao osiguravati prava svih naroda. S obzirom da je hrvatski narod najmalobrojniji, dolazi do majorizacije, preglasavanja i imamo apsurdnu situaciju da tročlano Predsjedništvo nije u skladu ni s Daytonskim sporazumom ni s Ustavom. Ako se ovako nastavi, onda Hrvata kao konstitutivnog naroda neće biti, a to želimo spriječiti političkim djelovanjem”, izjavio je Radman.
Stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH moguća je samo ako se poštuju prava sva tri naroda, kazao je.
“Komšića ne možemo primiti kako predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini, jer on to nije. Komšić nije izabran glasovima Hrvata u BiH, nego probošnjačkim i građanskim strankama. Za dvije godine svog mandata gospodin Komšić nije posjetio ni jedno hrvatsko mjesto, nije bio nigdje u BiH gdje žive Hrvati. Vodio je jednu antihrvatsku politiku i kritizirao Hrvatsku, bio je protiv gradnje Pelješkog mosta, radio je protiv vitalnih interesa Republike Hrvatske”, poručio je Radman.
