U neposrednoj blizini Glavnog kolodvora, iza stare, kovane ograde na 4,5 hektara prostora rasprostire se najveći zagrebački Botanički vrt. Svega par koraka od tramvajskih tračnica tijekom toplije polovice godine ovdje možete utonuti u ljepotu egzotičnog bilja, slušajući cvrkut ptica i kreket žaba kakav se ne čuje u gradu.
Đaci, zaljubljeni parovi ili zaljubljeni u prirodu i knjigu ovdje mogu uvijek nešto naučiti ili pobjeći od gradske strke, piše Anadolu Agency (AA).
-Izlošci duplo stariji od vrta –
Vanja Stamenković, biolog i jedan od pet botaničara koji rade u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu zadužen za arboretum, odnosno za sve drvenaste vrste, proveo nas je kroz ovaj Botanički vrt koji je skrovito, tiho mjesto u centru grada.
Botanički vrt biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF-a) u Zagrebu osnovan je prije 125 godina, 1889. godine, i jedan je od najstarijih u ovom dijelu svijeta, a glavni je i najveći botanički vrt u Hrvatskoj.
Vrt je nastao u vrijeme kada je Zagreb imao tridesetak tisuća stanovnika, no ubrzo nakon velikog potresa, krajem 19. stoljeća, narasli su blokovi oko vrta koji je od prije omeđen željezničkom prugom, tako da je vrt ostao zarobljen u svojih 4,5 hektara, koliko je imao na početku, što nije velik površina s obzirom da vrtovi u osnivanju imaju najmanje 10 hektara, a površina je važna za raznolikost i kvalitetu biljnog sadržaja.
Botanički vrt trenutno ima oko pet tisuća biljaka iz cijeloga svijeta, a najveći dio vrta zauzima arboretum ili perivoj izgrađen u engleskom, romantičarskom stilu, sa nepravilnim stazama i poljima te tzv. kamenjarama s autohtonim biljkama hrvatske flore i to rijetkim endemičnim biljkama poput, na primjer, velebitske degenije koja se nalazi i na hrvatskoj kovanici. Vrt ima i jezerca, staklenike i izložbene prostore.
Arboretum posebno gaji mnogo alohtonih biljaka iz različitih dijelova svijeta, stabla iz Azije, Sjeverne Amerike i Australije, poput novootkrivene vrste Australskog Stribora čija starost seže u doba dinosaura. U vrtu se nalazi i oko tristo godina star domaći hrast koji je rastao na ovim ravnicama i prije naseljavanja Zagreba.
– Edukacija i turizam kao osnova za funkcioniranje –
Temeljna uloga botaničkih vrtova je da čuvaju nacionalno bogatstvo flore. Biljke se većinom uzgajaju iz sjemenki koje se prikupljaju na terenu, a potom katalogiziraju i besplatno razmjenjuju sa drugim botaničkim vrtovima u zemlji i svijetu te na taj način zbirke vrtova rastu. Zagrebački botaničari održavaju redovite kontakte s kolegama u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Postoji plan da zagrebački Botanički vrt PMF-a postane regionalni centar izvrsnosti, kako bi se vrtovi u regiji umrežili u razmjeni znanja i iskustava te u revitalizaciji i obogaćenju zbirki.
Botaničar Stamenković kaže kako vrt, koji je među pet turistički najposjećenijih lokacija u gradu, godišnje obiđe sto tisuća posjetitelja. Upozorio je kako su slični vrtovi u zemljama regije također smješteni u gradskim jezgrama i vrlo stari te pravi izazov za turiste, ukoliko se investira i vrtovi dovedu do kvalitetne razine.
Grupe posjetitelja, posebno školsku djecu koja su najvjernija publika, kroz vrt vode educirani studenti biologije.
“Iako je vrt mali, zadnjih godina nastojimo svaku neuređenu površinu, na korist građana, pretvoriti u nešto novo”, kaže Stamenković.
Izložbeni drveni paviljon koji krasi vrt nalazi se već sto godina na istom mjestu. Prije pet godina je obnovljen u izvornom obliku, no dotrajali staklenici, koji su smanjena replika bečkih, također trebaju obnovu koja zahtijeva velik novac.
– Siva vrana, uljez u botaničkom vrtu –
Osim biljaka koje botaničari najviše vole, vrt je mala, netaknuta oaza u središtu grada sa mnogo malih životinja, prije svega ptica kojih ovdje ima pedesetak vrsta. Neke od njih jako su neobične, kao siva čaplja koja redovito dolazi, ali na nesreću zlatnih ribica u jezercu kojima se čaplja rado gosti i kojih je prošle godine nestalo. Uglavnom svraćaju ptice pjevice poput slavuja, čvoraka, sjenica.
“Nerado viđena gošća u vrtu je siva vrana”, kaže Stamenković, “izuzetno inteligentna ptica koja se počela gnijezditi u vrtu i koja radi probleme u mnogim vrtovima diljem Europe jer je strašno agresivna i radi štetu na nasadima.”
U suživotu ovdje žive i gušteri, kukci, zatim soliterne pčele koje su jako dobri oprašivači za bilje, a tu su i jež i vjeverica, kornjače i žabe na jezercima koje najviše prepoznaju i rado viđaju djeca.
Osim edukacije o ulozi životinja u malom ekosustavu botaničkog vrta, djelatnici vrta nastoje upozoriti posjetitelje da ne uznemiravaju životinje i da ne gaze po biljkama koje rastu uz rub staza.
Botanički vrt je slobodan za ulaz od svog osnutka, a otvoren je od početka aprila do početka novembra. (Tuzlanski.ba)
