Stručnjaci radionice za popravku ćilima smještene u Antaliji, na turskoj obali Egejskog mora, tepihe stare nekoliko stoljeća vraćaju u njihov prvobitni oblik, piše Anadolu Agency (AA).

​Svaki od ćilima koji su u Antaliju stigli iz različitih zemalja svijeta, prvenstveno iz Njemačke, Francuske, SAD-a, ali i gradova širom Turske, star je između stotinu i pet stotina godina.

Mustafa Canli jedan je od stručnjaka koji rade u ovoj radionici, a kako je kazao u razgovoru sa novinarom AA, ovaj zanat, zajedno sa svoja tri brata naučio je od majke koja je bila tkalja.

Ovi vrijedni dijelovi svjetske kulturne baštine dugo vremena su dio privatnih kolekcija, a pojedini su izloženi i u muzejima.

U restauraciji koja traje veoma dugo korišteni su originalni materijali. Kako iz radionice kažu, svaki ćilim je poseban tako i vrijeme predviđeno za njegovu restauraciju se mijenja. Međutim, ovaj proces okvirno traje između jednog i šest mjeseci, ali oni dodaju kako se tepisi nakon završetka radova mogu koristiti još najmanje stotinu, odnosno i do 150 godina.

Nakon što se završi projekat obnove jednog ćilima, on se šalje nazad na mjesto odakle je i došao.

“Popravak ćilima se mijenja od jednog tepiha do drugog. Dijelove kolekcije našivamo na tkaninu jer je to najbolji način za očuvanje tepiha. Ukoliko negdje nedostaje konca, mi na to mjesto dodajemo novi prirodni konac. Ako ne možemo naći odgovarajući konac, mi ga obojimo i tako popravljamo oštećeni dio“, kazao je Canli.

Canli je istakao kako je njihov cilj ovo vrijedno kulturno nasljeđe prenijeti na buduće generacije.

“Ćilimi nam stižu iz različitih zemalja, ali prvenstveno iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske i Njemačke. Najviše kontakata imamo sa Njemačkom i SAD-om. Štaviše, ponekad nam i muzeji šalju svoje tepihe na restauraciju. Godišnje nam stigne najmanje 15 ćilim. Ponekad klijenti sami donesu ćilime, a ponekad ih pošalju kargom. Mi, nakon što ih obnovimo, vraćamo ih“, istakao je Canli i dodao kako nove generacije ne pokazuju interesovanje za ovo zanimanje, ali da se treba raditi više na tome da ono opstane.

“Trenutno nemamo dovoljno radnog kadra za popravke. Zbog toga sarađujemo sa Univerzitetom Akdeniz“, kazao je Canli za AA.

Studenti sa Odsjeka za ručne radove, ćilime i dezene na starim tepisima, često rade kao stažisti u ovoj radionici što im daje mogućnost da primijene stečeno znanje, ali i da se bolje upoznaju sa tepisima o kojima su čitali u knjigama.