U Njemačkoj postoji dva miliona upražnjenih radnih mjesta. Vlada želi da privuče stručne ljude iz inostranstva, pa je predstavila novi zakon o doseljavanju stručne radne snage. 

Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga iz oblasti njege, informacionih tehnologija, ali i dobri majstori i logističari.

Prema saveznoj Agenciji za zapošljavanje, u Njemačku mora da se doseli 400.000 stručnjaka godišnje i moraju tu ostati da bi tržište rada bilo stabilno. A godine 2021. bilo ih je samo 40 000.

Kada tzv. bejbi-bum generacije rođene šezdesetih godina odu u penziju, problem će se zaoštriti.

Kako bi se omogućio zaokret, njemačka vlada je sebi zacrtala cilj da stvori “najmoderniji doseljenički sistem u Evropi“ – kako je to još prošlog novembra formulisao ministar rada Hubertus Heil.

“Nama su mnoge zemlje konkurencija za pametne glave i vrijedne ruke. Njemačko blagostanje obezbjeđuje se tako što dobijemo pravu radnu snagu“, izjavio je Heil.

Vlada je sada odobrila nacrt novog zakona o doseljavanju stručnjaka. On spada u reforme koje je prije tri godine pokrenula prethodna demokršćansko-socijaldemokratska vlada.

Šta je zaključeno?

Nacrt zakona trebalo bi da otvori mogućnosti za stručnjake iz zemalja koje nisu članice Evropske unije da žive i rade u Njemačkoj.

Ubuduće bi trebalo da postoje tri načina da se dođe u Njemačku: priznavanje kvalifikacija i diploma, kao što je i do sada bilo moguće, zatim dozvola za stručnjake s radnim iskustvom, kao i za ljude sa potencijalom, ali bez potpisanog ugovora o zaposlenju.

Planirano je da veći broj ljudi dobije takozvanu “Plavu kartu“ Evropske unije, pošto je oboren nivo dohotka koji je za nju potreban. Ta “Plava karta“ važi u Njemačkoj deset godina.

Ljudi s fakultetskim diplomama mogu da doputuju u Njemačku bez znanja jezika i bez uobičajenog institucionalnog provjeravanja da li za radno mjesto za koje su zainteresovani već postoje kandidati iz Njemačke ili Evropske unije.

Sada je donja granica iznosa snižena. Do sada je stranac morao u ugovoru o radu da ima najmanju godišnju sumu od 58.400 eura, dok je u deficitarnim zanimanjima ona bila manja: 45.552 eura.

Stručnjaci informacionih tehnologija mogu i bez završenog fakulteta da dobiju “Plavu kartu“, ako posjeduju radno iskustvo na akademskom nivou.

Pravila za Zapadni Balkan

Osim toga, nacrt zakona dozvoljava i promjenu branše, pa će doseljenici moći da obavljaju svaki stručan posao. Na primjer, auto-mehaničar će moći da nađe posao kao logističar.

Dodatno pravilo važi za ljude iz balkanskih zemalja. Dosadašnja regulativa za te zemlje je važila do 2023. Godišnji kontigent za šest zemalja sada je 50.000 i time je udvostručen.

Pored toga, nacrt zakona predviđa manje prepreka prilikom priznavanja inostranih kvalifikacija i diploma.

Do sada je proces priznavanja trajao veoma dugo, a prema novim pravilima ljudi više neće morati da podnose zahtjev za priznavanje svojih diploma u Njemačkoj, ako imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u državi iz koje dolaze.

Prema nacrtu zakona, biće uvedena i takozvana “karta šansi“ koja se zasniva na sistemu bodovanja. Ljudi mogu jednu godinu da dođu u Njemačku da traže posao. Pretpostavka je inostrana stručna ili fakultetska diploma.

Kriteriji za dobijanje te karte biće poznavanje njemačkog i/ili engleskog jezika, starosna dob, radno iskustvo, veza s Njemačkom i potencijal partnerke i partnera koji se doseljava s nosiocem karte.

Osim toga, ljudi koji su u posjedu ove karte, moći će da rade 20 sati sedmično van struke dok traže posao u struci. I probni rad je dozvoljen. (Mondo.ba)