Stranci bi trebali brže moći dobiti njemačko državljanstvo, ali pod određenim uvjetima. Bundestag je jučer prihvatio odgovarajući prijedlog zakona. Šta on sadrži? 

Njemački parlament (Bundestag) jučer je prihvatio reformu kojom vlada želi omogućiti brže dobivanje njemačkog državljanstva pod određenim uvjetima. Evo glavnih tačaka prihvaćenog zakona:

Rok za dobivanje državljanstva

Stranci koji žele njemačko državljanstvo trenutno ga mogu dobiti najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj bi rok trebao biti skraćen na pet godina, a kod “posebnih dostignuća u integraciji” na tri godine. Pod “dostignućima” se, primjerice, podrazumijevaju dobro poznavanje njemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili vrlo dobri rezultati u školi ili na radnom mjestu, prenosi DW.

Dvostruko državljanstvo

Migrantima i migranticama ubuduće bi načelno trebalo biti omogućeno posjedovanje dvostrukog državljanstva. Do sada su se podnositelji zahtjeva za dobivanje njemačkog pasoša najprije morali odreći svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljane i državljanke drugih članica EU i Švicarske, koji već sada mogu imati dva državljanstva.

Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali zatražiti njemački pasoš jer su se, zbog odricanja od postojećeg državljanstva, bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili porodicom koja tamo još uvijek živi.

Njemačko državljanstvo za djecu

Djeca stranih roditelja, rođena u Njemačkoj, ubuduće bi trebala bezuvjetno dobivati njemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj legalno živi u Njemačkoj duže od pet godina. Trenutno taj rok iznosi osam godina. Načelno, djeca rođena u Njemačkoj trebala bi dobiti i njemačko i državljanstvo svojih roditelja te bi trajno mogla zadržati oba.

Znanje njemačkog jezika

Brže dobivanje državljanstva i ubuduće bi trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uvjeta. Stranci koji žele dobiti njemački pasoš moraju podnijeti dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika. Iznimke vrijede samo za članove porodica tzv. gastarbajterske generacije koji žive u Njemačkoj desetljećima. Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva i test znanja njemačkog jezika.

Troškovi života

Uvjet za dobivanje državljanstva je i mogućnost migrantica i migranata da snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove uzdržavanja članova porodice. Od ovog pravila bili bi izuzeti gastarbajteri koji su nakon 1947. došli u Njemačku, kao i prijašnji tzv. “ugovorni radnici” iz DDR-a.

Izjašnjavanje za Temeljni zakon (Ustav)

Za dobivanje njemačkog pasoša, strankinje i stranci se, kao i do sada, trebaju izričito izjasniti da poštuju slobodarsko-demokratski temeljni poredak sadržan u Ustavu. U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zajamčenom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu “antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmjerene protiv spola ili seksualne orijentacije ili druge radnje motivirane prijezirom prema ljudima”.

Izjašnjavanje protiv antisemitizma

To izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, ubuduće trebalo biti prošireno. Pozadina toga su, među ostalim, djelomično antisemitski protesti na njemačkim ulicama nakon napada Hamas na Izrael. Tako bi ubuduće tražitelji njemačkog državljanstva morali izričito podržati “posebnu historijsku odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njezine posljedice, posebno za zaštitu židovskog života”. Zbog ruskog napada na Ukrajinu, posebno će biti upozoreno na “zabranu vođenja napadačkog rata”. Držanje suprotno tim zahtjevima trebalo bi onemogućiti dobivanje njemačkog državljanstva.

Oduzimanje njemačkog državljanstva

Osobama koje potječu iz inozemstva, njemački pasoš može biti oduzet u roku od 10 godina, primjerice zbog grube prevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.

Novi zakon bi mogao stupiti na snagu već u aprilu. Prema informacijama ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj trenutno živi oko 12 miliona stranih državljana, od kojih oko 5.3 miliona boravi u zemlji najmanje 10 godina.

Zakon za jednostavniju deportaciju

Njemački parlament (Bundestag) usvojio je ovoga četvrtka, 18.1., zakon kojim bi se trebale pojednostaviti deportacije odbijenih tražitelja azila i ilegalnih migranata. Tim se zakonom, primjerice, ukida obveza državnih vlasti da najave deportaciju. Iznimka su porodice s djecom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Njemačkoj više ne odgađaju izvršenje.

Prema informacijama saveznog ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je u prosincu registrirano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. No, 193.972 njih dobilo je tzv. Duldung, odnosno privremeno pravo boravka.