Zabrinuta majka podupire bradu rukom, s namrštenim obrvama i pogledom u daljinu. Dvije djevojčice zakopale su joj lice u vrat, dok joj u krilu spava beba. Svi su prljavi, odjeća im je istrošena i isprana.

Crno-bijela fotografija snimljena 1936. godine u kalifornijskom Nipomou, postala je poznata kao “Migrantska majka”, jedna je od ikonskih slika Velike depresije. To je fotografu donijelo slavu i na kraju malo bogatstva, ali decenijama niko nije znao identitet majke i njene djece. Fotografkinja Dorothea Lange, tada stara 40 godina, zaputila se kući u San Francisco nakon šest sedmica dugog projekta fotografiranja radnika migranata u Upravi za preseljenje, koja je kasnije postala Uprava za sigurnost poljoprivrednih gazdinstva.

Tek je nedavno svoj objektiv preusmjerila s bogatih socijalista iz San Francisca na ljude s problematičnim životima koji su hodali ulicama ispod prozora njenog studija. Prva njena fotografija koja dokumentira Depresiju nastala je 1933. i naziva se Bijeli krug anđela, a 2005. je prodana za nevjerovatnih 804 hiljade dolara na Sotheby's aukciji, piše Vintage News.

Lange, koja je među svoje prijatelje ubrojala i druge poznate fotografe doba poput Ansel Adams, bila je među grupom fotografa koje je vlada angažirala da dokumentiraju uslove Velike depresije, kako bi time pomogla podizanje društvene svijesti i jačanju podrške vladinim programima, poput New Deala.

Surova stvarnost Lange je bila na putu prema kući kad je u Nipomu uočila znak “Kamp berača graška”. Bila je umorna i htjela je samo produžiti, ali njen umjetnički senzibilitet natjerao je da stane i otkrije prizor koji će se pretvoriti u legendarnu fotografiju.

“Slijedila sam instinkt, a ne razum. Vidjela sam gladnu ženu, majku, i pristupila joj jer me privlačila poput magneta. Ne sjećam se kako sam joj objasnila šta radim, ali se sjećam da nije postavljala puno pitanja.”, ispričala je 1960. Lange.

Više od 2500 radnika došlo je brati grašak, ali nisu imali šta brati jer je ledena kiša uništila urod. Lange je pretpostavila kako su žena i njena djeca među tim radnicima.

“Rekla mi je da smo jednako stare, 32 godine. Objasnila je da žive od smrznutog povrća s okolnih polja i ptica koje su djeca ubijala. Sjedila je u šatoru s djecom oko sebe i činilo se da shvata da bi mi fotografije mogle pomoći, pa je surađivala. Postojala je neka vrsta jednakosti u tome.”, rekla je Lange.

Ona je snimila šest fotografija majke i njene djece i prodala ih San Francisco Newsu po cijeni od 150 dolara. Oni su ih pak koristili za priču o migrantskim radnicima koji gladuju u polju graška. Odmah su polučile efekt – hitno je isporučeno oko tone hrane gladnim radnicima. Više od 40 godina kasnije, novinar Modesto Bee uspio je pronaći pravi identitet iza “Majke migranata”.

Pravi identitet Florence Leona Christie rođene 1903., Cherokeeju, u današnjoj Oklahomi. Udala se sa 17 godina te se ubrzo preselila sa svojom rastućom porodicom u Kaliforniju ranih tridesetih godina prošlog stoljeća. Ostala je trudna sa svojim šestim djetetom, ali njen je suprug tada umro od posljedica tuberkuloze. Florence je počela raditi na poljima kako bi izdržavala svoju djecu, a tamo je upoznala i udala za drugog muškarca, Jima Hilla s kojim je u konačnici imala još troje djece. Kao beračica pamuka Florence bi svoje bebe stavljala u vreće i nosila ih sa sobom dok je radila niz redove, navodi PBS.

“Svakog dana bi nabrala od 200 do 250 kilograma, a sama nisam imala ni 50. Jedno vrijeme sam s djecom živjela ispod mosta. Nismo imali čak ni šator, samo stari raspadnuti pokrivač.”, ispričala je.

U martu 1936., ona, Jim Hill i njihovo sedmoro djece bili su na autoputu 101 na putu farme za branja repe, kada se njihov automobil pokvario u blizini kampa za branje graška. Uslovi u kampu su ih šokirali.

Jim Hill i dva dječaka otišli su u grad vidjeti kako se popravlja njihov automobil, a Florence je postavila improvizirani šator s djevojčicama gdje su čekale njihov povratak. Tada im je prišla fotografkinja, a sve je bilo gotovo za 10 minuta. Lange je otišla svojim putem, a porodica je krenula svojim. Slavna majka depresije Nakon Drugog svjetskog rata, Florence se preselila u Modesto, gdje je radila u bolnici. U životu se udala još jednom, za bolničkog administratora, a njen je život s vremenom postao relativno konvencionalan i ugodan.

Njen lik na fotografiji “Migrantske majke” Lange je donio velik ugled, stekavši reputaciju dokumentarističkog fotografa. Dobila je i stipendiju Guggenheim 1941. godine, a umrla je od raka 1965. godine.

Ipak, fotografija je bila izvor gorčine za Florencinu djecu, koja su smatrala da su i sama trebala imati neke koristi od nje. To se ipak dogodilo 1983. kad je njihova majka patila od zdravstvenih posljedica raka i moždanog udara, kad su dobili donaciju od 35 hiljada dolara za troškove liječenja.

Američka je poštanska služba 1998. koristila “Majku migranticu” u ograničenoj seriji “Celebrate the Century”, kao markicu pod nazivom “Amerika preživljava depresiju.” (Express.hr)