Pravilnim skladištenjem i zamrzavanjem hrane možete spriječiti razvoj opasnih bakterija, ali i produžiti trajanje vašeg zamrzivača, piše Jutarnji.hr

Dugi niz godina suprotstavljala su se mišljenja je li smrznuto voće i povrće jednako dobro kao i svježe.

Rezultati jednog istraživanja pokazali su da borovnice, jagode, brokula, karfiol te ostalo voće i povrće imati isto toliko vitamina, a ponekad i više, u usporedbi sa svježim. Međutim, zamrznute namirnice nisu uvijek financijski najisplativija opcija pa se praktičnijim čini kupiti svježe voće, povrće i meso te ga zamrznuti kod kuće.

Evo nekih najčešćih pogrešaka koje smo svi barem jednom napravili prilikom zamrzavanja hrane!

Neodgovarajuće posude

Jedna od najčešćih krivih navika prilikom zamrzavanja je stavljanje hrane u pogrešne spremnike. Svi u zamrzivaču imamo barem jednu kutiju od sladoleda koju smo prenamijenili u posudu za zamrzavanje različitih namirnica. U njima se tako mogu naći komadi mesa, povrće, voće, začinsko bilje ili cijeli gotovi obroci. Međutim, da bi hrana što dulje zadržala kvalitetu i dobar okus, ovakve posude nisu uvijek najsretnije rješenje.

Pravi izbor za zamrzavanje su plastične posude s hermetičkim poklopcima te specijalne vrećice od istog materijala sa savitljivom plastificiranom žicom. Što više zraka hrana ima, to je veća vjerovatnost da će se osušiti i razviti „opekline“ u zamrzivaču. One nastaju kada voda pobjegne iz smrznute hrane te to utječe na njezin okus. Također, izbjegavajte zamrzavati hranu u staklenkama jer bi one mogle puknuti zbog povećanja obujma tekućine. Ovaj savjet vrijedi i za gazirana pića u bocama i limenkama.

Zamrzavanje vruće hrane

Stavljanje vruće hrane izravno u zamrzivač povećava temperaturu u njegovoj unutrašnjosti te potencijalno može otopiti ono što je već unutra. Netom kuhana hrana (kao što je primjerice sarma) treba se ohladiti na sobnoj temperaturi barem dva sata prije zamrzavanja. Osim toga, isparavanje vrućine iz hrane uzrokuje nakupljanje leda na unutarnjim stranicama zamrzivača, zbog čega biste ga trebali češće odmrzavati i čistiti.

Da biste izbjegli ove probleme i slobodne trenutke posvetili onome što volite, a ne čišćenju zamrzivača, isplati se uložiti u moderniji, kvalitetan uređaj. Pametna tehnologija sve više ulazi i u kuhinjske prostore pa ne čudi da su i frižideri dobili svoj trenutak.

Predugo čekanje na zamrzavanje

Čak i ako je hrana sigurno pohranjena u frižideru, u njoj će nastaviti rasti bakterije. Zato je jako važno što prije zamrznuti hranu koju ste netom kupili, a nećete je još koristiti. To se posebno odnosi na meso, morske proizvode, jaja i sve lako kvarljive namirnice. One ne bi smjele stajati na sobnoj temperaturi dulje od sat vremena. Također nemojte zanemariti rok trajanja namirnica. Zamrzavanje neće ubiti postojeće bakterije i toksine, tako da će sve koje su se razvile nakon isteka roka trajanja i dalje biti na hrani nakon što je odmrznete.

Natrpavanje zamrzivača

Ako imate manju kuhinju, u nju vjerovatno ne stane velik frižider s prostranim zamrzivačem. To uvelike ograničava prostor za skladištenje pa morate pomno promišljati kako ga organizirati. Još jedna škrinja nije uvijek opcija jer oni koji žive u stanovima često nemaju dodatan prostor poput garaže u koju je mogu smjestiti.

U ovakvim situacijama možete doći u napast pretrpati zamrzivač po principu „koliko stane – stane“. Takva navika zapravo je štetna za dugovječnost vašeg zamrzivača. Ako je prepun, hladan zrak ne cirkulira pa se hrana ne zamrzava pravilno. Zbog toga se počnu stvarati grude leda koje dodatno „gutaju“ ionako malen prostor. Također, pretrpavanje sili kompresor na pretjerani rad, što povećava rizik od kvara.

I što onda učiniti? Kao prvo, zamrznite samo onu hranu koju ne kanite potrošiti unutar nekoliko dana te ostavite barem nekoliko centimetara prostora iznad svake police za pravilno cirkuliranje zraka. I kao drugo, ciklički koristite zalihe da izbjegnete nakupljanje hrane.

Zamrzavanje prevelikih komada hrane

Ako stavite hrpu voća u vrećicu i zamrznete ga, pretvorit će se u jednu veliku smrznutu grudvu. Tada ćete vrlo teško odvojiti manju količinu od zamrznutog bloka. Ovo vrijedi i za veće komade hrane poput mesa ili ribe. Što je namirnica veća, to će se teže ravnomjerno zamrznuti pa ćete u tom slučaju morati odleđivati cijelo pile.

Šta učiniti? Meso narežite na manje komade, od ribe napravite filete, a povrće narežite na kockice i kolutiće prije nego sve zamrznete. Kada je riječ o voću poput borovnica, malina i jagoda, isprobajte sljedeći trik. Rasporedite ga na manji lim za pečenje i ostavite dovoljno mjesta između bobica. Stavite ih na 24 sata u zamrzivač. Na ovaj način svaki komad voća će se pojedinačno zamrznuti i neće se zalijepiti za ostatak. Nakon 24 sata, voće možete spremiti u vrećicu ili odgovarajuću posudu i natrag u zamrzivač.

Prečesto otvaranje vrata zamrzivača

Ako često otvarate vrata zamrzivača ili ih ostavljate otvorenima, riskirate pojačano stvaranje leda. Osim toga, hrana pohranjena u zamrzivaču u tom je slučaju izložena velikim temperaturnim fluktuacijama, a kompresor pojačano radi dok ne postigne optimalnu temperaturu hlađenja. Zato je najbolje otvarati zamrzivač samo kada morate i znate šta vam tačno treba, tako da su vrata što kraće otvorena.