Partneri koju su dugo zajedno vjerovatno se naviknu na ponašanje, rituale i ono što ih drži u uvjerenju da će zauvijek biti zajedno, no nije dobro zanemarivati štetna ponašanja koja nas čine nesretnima…

Voljeti nekoga znači prihvatiti ga u potpunosti, sa svim prednostima i manama. Tokom godina obično se naviknemo na određena ponašanja, rituale i simbole koji su karakteristični za osjećaj da ćemo vječno biti zajedno, no takav kruti pogled na vezu može dovesti do toga da zanemarimo probleme.

Ponekad se jednostavno prepuštamo ponašanju koje nam ide na štetu i dopuštamo ponašanje koje je očito problematično. Istraživanje mentalnog zdravlja dokazalo je već da ljubav izgleda drugačije od onoga što čitamo u knjigama ili vidimo na filmu, te da ljudi ponekad čine ozbiljne greške u vezi, prenosi 24sata.hr.

Evo na šta treba obratiti pažnju: 

1. Previše brzo se žrtvujete za partnera

Odricanje od vlastitih želja i ciljeva je neizbježno u većini veza i ponekad je časno ponijeti se tako. No, zapitajte se je li uvijek i potrebno. Istraživanja kažu da baš i nije.

– Svakako je časno ostaviti po strani vlastite interese zbog svog partnera ili zbog toga da bi veza opstala. Međutim, naše istraživanje pokazuje da postoje teške posljedice i za davatelja i za primatelja u vezi, pojašnjava psihologinja Francesca Righetti.

Posljedice često izgledaju ovako:

– Osoba koja se nečeg odriče je na gubitku, zbog čega je žrtvovanje postaje iznimno skupo prosocijalno ponašanje. Primatelj, pak, ostaje pomiješanih osjećaja. S jedne strane, osjeća se zahvalno, voljeno i prihvaćeno, no s druge strane, osjeća se kao krivac i dužnik, što nije dobra osnova za nastavak odnosa – pojašnjava psihologinja. Iako žrtvovanje ima negativan učinak na oba partnera u vezi, postoji veća vjerovatnoća da će žene doživjeti gubitak, jer se često smatra da je njihova dužnost da podmetnu leđa, što nije uvijek njihov izbor. To znači da ta žrtva njima utoliko može biti teža, pogotovo ako imaju relativno malo koristi od toga.

Kako bi izbjegli bol koju žrtvovanje može izazvati u vezi, Righetti savjetuje partnerima da slijede ova dva koraka:

– Promijenite ono na šta se fokusirate. Ako se usredotočite samo na ono što ste izgubili nakon žrtve, vjerovatnije je da ćete biti sve manje zadovoljni vezom. Zato pokušajte sagledati svijetlu stranu žrtve, na primjer to koliko je partner sretan, ili što oboje možete naučiti iz tog iskustva, ili pak na osjećaj ponosa zato što ste velikodušna osoba.

– Ponovno razmotrite potrebu za žrtvom. Ponekad su odricanja potrebna za održavanje veze, no postoje trenuci kada se mogu izbjeći mudrim planovima. Na primjer, ako selite u drugu državu da biste podržali karijeru svog partnera, to je opravdana žrtva, no žrtvovanje vikenda da biste pratili partnera u posjeti roditeljima onda kad vama to ne odgovara, baš i nije potrebno.

2. Previše ste popustljivi i spremni pretrpjeti na vlastitu štetu

Ponekad se naši voljeni mogu ponašati neetično, pa i štetno za nas. To je situacija u kojoj biste trebali biti iskreni prema partneru i zauzeti se za sebe, no ponekad to ne činimo, zato što ih volimo.

– Kad se neko nama blizak ponaša neetično, suočavamo se sa sukobom između naših moralnih vrijednosti i održavanja tog odnosa, objašnjava psihologinja Rachel Forbes sa Univerziteta u Torontu, u Kanadi. Istraživanje koje je provela pokazalo je da ljudi često doživljavaju duboku ambivalentnost kad reagiraju na neetične postupke čovjeka koji im je važan u životu, vjerojatno zbog sklonosti da dijele osjećaj identiteta s voljenima. Troškovi ove ambivalentnosti su dvostruki:

– Kao nusprodukt popustljivosti i sami nosimo teret partnerovog lošeg ponašanja: Osjećamo se  posramljeno, neugodno nam je i krivo zbog načina na koji se partner ponio. Kako se nismo oduprli tome ponašanju, ono se može i ponoviti, što može postati veliki razlog za zabrinutost, posebno ako se dogodi nasilje u vezi, pojašnjava dr. Forbes.

Ako se možda borite s time da budete iskreni prema partneru o tome šta mislite o njegovom ponašanju, Forbes kaže: Teško je pomiriti ambivalentnost koju osjećamo u toj situaciji, no kad se suočimo s neetičkim ponašanjem voljene osobe, važno je razmisliti o našim moralnim vrijednostima i uklapa li se taj čin u te vrijednosti.

3. Vaš odnos je izgrađen oko korisnosti

Obično biramo dugoročnu vezu s nekim ako smo zaljubljeni jedno u drugo. Međutim, češće nego što bismo to htjeli priznati, na to utječe socijalni status obitelji kojoj partneri pripadaju, ideja o tome da nam mogu pomoći da ostvarimo vlastite ciljeve, te osigurati financijske i materijalne povlastice.

Iako nije potpuno pogrešno smatrati nekoga ‘resursom’, to može biti problem ako je to postao temelj odnosa. Psihologinja Xijing Wang ovaj pristup naziva ‘perspektivom instrumentalnosti’, što je dimenzija objektivizacije, tj. promatranja osobe kao objekta. U perspektivi instrumentalnosti, ljudi su degradirani kao čisti alati, čija je funkcija olakšati drugima postizanje ciljeva. U suštini, jednom kad usvojimo takav instrumentalni pristup, brinemo samo o tome koliko nam je neka osoba korisna.

Psihologinja Wang navodi dva razloga zašto ovaj pristup može imati negativne učinke na intimne odnose:

– Nijedan partner neće biti ‘koristan’ zauvijek. Ciljevi ljudi mogu se značajno mijenjati tokom različitih faza života, pa se stoga i ‘alati’ koji su im potrebni mogu razlikovati. Drugim riječima, iako B može biti od pomoći A-u za određeni cilj tokom određenog vremenskog razdoblja, za B je izazovno biti kontinuirano koristan za A. Dakle, ako A želi da B uvijek bude ‘koristan’, A će na kraju osjetiti razočaranje – pojašnjava Xijing Wang.

– Osim toga, vaš partner može se osjećati kao objekt, odnosno doživjet će to kao da nema inherentnu vrijednost i ne donosi u vezu ništa osim onoga što može učiniti da vam pomogne u postizanju određenog cilja. Može biti jako nepodnošljivo kad vas partner tretira na tako bešćutan i depersonaliziran način – kaže Wang.

Ako osjećate da vas je tako, važno je znati da to nije vaša krivnja i ne biste trebali dopustiti da poljulja vaše samopouzdanje. Iskren razgovor s partnerom možda može pomoći. (Tuzlanski.ba)