Njen portret je jedna od najpoznatijih fotografija ikad snimljenih. Fotografija Sharbat Gule, afganistanske djevojčice prodornih zelenih očiju, pojavila se 1985. godine na naslovnici “National Geographica” i ušla u istoriju.
“Afganistanska djevojčica” proglašena je najljepšom naslovnicom u istoriji tog uglednog časopisa, a fotografu Steveu McCurryju donijela je svjetsku slavu.
Sada je Sharbat Gula ponovno u središtu medijske pažnje: nakon 35 godina izbjeglištva u Pakistanu deportovana je u Afganistan. Trenutno živi u jednoj kući u Kabulu koju je njoj i njenoj djeci afganistanska vlada ustupila na privremeno korištenje.
Bijeg iz Afganistana
– Nama je dugo bilo dobro u Pakistanu, imali smo dobre komšije i živjeli smo među svojom paštunskom braćom. Ali, nisam očekivala da će pakistanska vlada na kraju sa mnom tako postupiti – rekla je u ekskluzivnom razgovoru za BBC Sharbat Gula (44), koja je pred kraj prošle godine deportovana iz Pakistana. Prethodno je dvije sedmice provela u zatvoru jer je bila osumnjičena za falsifikovanje ličnih dokumenata. Tom prilikom završila je i u zatvorskoj bolnici zbog komplikacija s hepatitisom C.
Cio život Sharbat Gule bio je ispunjen patnjama i tragedijama. Rođena je 1972. godine u u siromašnoj paštunskoj obitelji u provinciji Nangarhar na istoku Afganistana, blizu granice s Pakistanom. Kada su 1979. godine sovjetske snage napale Afganistan, Sharbat je, poput stotina hiljada Afganistanaca, bila prisiljena da napusti svoj dom.
– Bio je rat između Rusa i Afganistanaca. Bilo je mnogo destrukcije i morali smo da odemo – prisjetila se Sharbat Gula.
Kad je imala osam godina, ostala je bez majke koja je umrla od upale slijepog crijeva. Njen otac je ubijen tokom jednog vazdušnog napada. Zajedno s bakom, četiri sestre i bratom, pobjegla je u Pakistan gdje se skrasila u jednom izbjegličkom logoru na obodu Pešavara. Na tom mjestu je nekoliko godina kasnije upoznala fotografa Stevea McCurryja.
– Dok sam 1984. godine radio foto priču o ratu u Afganistanu, u Pakistanu je živjelo između tri i četiri miliona afganistanskih izbjeglica. Jednog dana sam u kampu blizu Pešavara začuo glasove iz šatora. Shvatio sam da je riječ o školi za djevojčice, pa sam od učiteljice zatražio odobrenje da napravim nekoliko fotografija njenih učenica. U toj grupi bila je i Sharbat Gula. Imala je velike, izražajne i prodorne oči, a ono što me najviše privuklo bila je činjenica da je izgledala preplašeno i istraumirano. Fotografisao sam je pet minuta, nakon čega je ona brzo otrčala natrag i nastavila je da se igra sa svojim prijateljicama – prisjetio se u jednom intervjuu Steve McCurry, čije su se fotografije, uključujući i “Afganistansku djevojčicu”, mogle vidjeti na izložbi u Umjetničkom paviljonu 2012.
Fotografija Sharbat Gule pojavila se na naslovnici “National Geographica” u junu 1985. i postala simbol izbjegličkih patnji. Steve McCurry postao je slavan, a Sharbat Gula, ne znajući da je postala ikona pop-kulture, potonula u zaborav. Nakon pada talibanskog režima 2001. godine, Steve McCurry odlučio je da potraži afganistansku defvojčicu. Našao ju je 2002. godine u Pakistanu.
– Kada sam nakon nekoliko meseci potrage postao frustriran neuspjehom i namjeravao da odustanem, upoznao sam čovjeka koji je tvrdio da je Gula živjela u njegovom komšiluku prije 10 godina. Nakon nekoliko dana čovjek je doveo brata djevojke čije su oči bile iste boje kao što je imala Sharbat Gula. Kad je došla njegova sestra, odmah mi je bilo jasno da je ispred mene ona. Oči su joj ostale iste, imala je identičan ožiljak na nosu, kao i crte lica. Iako je prošlo 16 godina otkad sam je sreo, još uvijek sam vidio snagu u njenom izrazu. Oči su, doduše, izgubile mladenačku vatrenost i snagu, ali mislim da je još uvijek bila lijepa, uprkos teškim životnim okolnostima s kojima se suočavala – prisjetio se McCurry koji je zatim snimio dokumentarni film o svojoj “Afganistanskoj djevojčici”.
U razgovoru za BBC Sharbat Gula prisjetila se trenutka kad je saznala da je upravo ona lik na slavnoj fotogorafiji “National G”.
– Kada mi je brat pokazao sliku, prepoznala sam se i rekla mu: ‘Da, to je moja fotografija’. Bila sam jako iznenađena jer od djetinjstva nisam voljela medije niti fotografisanje. Bila sam zabrinuta zbog publiciteta oko moje fotografije. Kada sam shvatila da bi to moglo pomoći mnogim ljudima i izbjeglicama, bila sam sretna – priznala je Sharbat Gula i ispričala priču o svom teškom životu.
Kao 13-godišnja djevojčica udala se za Rahmata Gula s kojim je dobila petero djece. Rahmat je bio zaražen hepatitisom C od čijih posljedica je umro prije pet godina. Njihova najstarija kćerka je takođe preminula od posljedica hepatitisa prije tri godine ostavivši iza sebe tromjesečnu kćerkicu. To nije bio kraj patnji za Sharbat Gulu.
Deportacija
Krajem oktobra prošle godine uhapšena je u Pešavaru zbog falsifikovanja ličnih dokumenata i strpana je u zatvor. Njen slučaj je ponovno skrenuo pažnju na afganistanske izbjeglice u Pakistanu. Procjenjuje se da u toj zemlji živi gotovo 2,5 miliona Afganistanaca, od kojih bar milion ilegalno.
– Bio je to najteži i najgori incident u mom životu – povjerila je BBC-u. Iako su nakon njenog hapšenja zapadnjački mediji predviđali da bi Sharbat Gula mogla biti osuđena na 14 godina zatvora, to se ipak nije dogodilo. Afganistanski ambasador u Pakistanu založio se kod pakistanskog premijera Navaza Sharifa pa je, umesto višegodišnje robije, Sharbat Gula deportovana u Kabul.
– Nadam se da će vlada ispuniti svoja obećanja i pomoći mi da kupim kuću u Kabulu. Željela bih da osnujem humanitarnu ustanovu ili bolnicu koja bi pomagala svim siromašnim ljudima, djeci bez roditelja i udovicama – rekla je za kraj Sharbat Gula. (jutarnji list)
