Na policama prodavnica postoji bogat izbor različitih vrsta biljnih ulja, no nisu sva zdrava. Pojedinima su tokom obrade uklonili sve antioksidanse i minerale, pa valja pametno birati.

Generalno gledano, ulja koja nastaju od većih orašastih plodova ili sjemenki zahtijevaju manje obrade i generalno mogu imati više koristi za zdravlje, piše MindBodyGreen.

Dijetetičari su objasnili koja je najbolje koristiti u kulinarstvu i na koji način.

1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Ekstra djevičansko maslinovo ulje je najmanje obrađeno i zato ima najveći nutritivni benefit u usporedbi sa ostalim maslinovim uljima, prenose 24sata.

“Tiještenjem iz maslina ostaju očuvane velike količine antioksidansa, fitosterola i vitamina. Bogato je vitaminom E, antioksidansom koji se rastapa u masti i pomaže održati integritet stanica te štititi organizam od opasnih slobodnih radikala”, pojašnjava dijetetičarka Titilayo Ayanwola.

Studije su utvrdile da nezasićene masti iz maslinova ulja mogu uticati na snižavanje razine lošeg holesterola, pa je ovo ulje dobar prijatelj zdravlja srca.

Najbolje ga je koristiti tako da se nakapa po salati, tostu ili jelu s tjesteninom. Nije idealno za pečenje, prženje ili sotiranje. Tačka dimljenja je od 163 do 190 stepeni Celzijevih, prenosi N1.

2. Kokosovo ulje

Kokosovo ulje bogato je trigliceridima srednjeg lanca, a riječ je o masnoćama koje tijelo apsorbuje i pretvara u energiju. Pomaže u kontroli tjelesne težine. Također, bogato je lauričnom kiselinom koja pomaže u snižavanju lošeg holesterola. Zbog visokog sadržaja zasićenih masnoća (80 do 90 posto), treba ga koristiti u jako malim količinama.

Najbolje ga je koristiti za pečenje, prženje, zamjenu za maslac u veganskim slasticama te za pirjanje. Nije idealno za duboko prženje. Tačka dimljenja je od 177 za nerafinirano te do 232 stepena Celzijeva za rafinirano ulje.

3. Ulje avokada

“Slično kao i maslinovo, ulje avokada bogato je mononezasićenim mastima, siromašno zasićenim masnoćama i sadrži visoke količine vitamine E – kaže dijetetičarka Mascha Davis. Pojašnjava da je ulje avokada bogato antioksidansima i karotenoidima. – Karotenoidi su važni u prevenciji hroničnih bolesti i smanjuju rizik pojedinih vrsta karcinoma i očnih bolesti“, dodala je.

Kvaliteta ulja ovisi o porijeklu avokada te metodi izrade ulja, pa radije birajte nerafinirano. Takva su ulja uglavnom i puno skuplja.

Najbolje ga je koristiti za grilanje, pečenje, sotiranje, dressing za alate ili umakanje kruha. Nije idealno za duboko prženje. Tačka dimljenja je od 250 do 270 stepena Celzijevih.

4. Ulje sezama

Ulje sezama bogato je polinezasićenim i mononezasićenim masnoćama.

“Otporno je na oksidaciju što znači da je stabilnije i dulje će potrajati u smočnici, a sadrži antioksidanse koji pomažu u snižavanju visokog krvnog pritiska”, kaže dijetetičarka Maggie Moon.

Najbolje ga je koristiti za sotiranje i tostiranje začina. Nije idealno za jela koja ne trpe okus sezama jer ima snažnu aromu. Tačka dimljenja je od 176 do 210 stepeni Celzijevih.

5. Laneno ulje

Ulje sjemenki lana je rijetki biljni izvor omega 3 masnih kiselina koje su izvrsne za zdravlje mozga. Čajna kašičica sadrži sedam grama omega 3 masnih kiselina, no samo 10 do 15 posto pretvara se u aktivnu formu u tijelu.

“To znači da imate 700 miligrama po serviranju, što čini pristojnu dnevnu dozu koju preporučuju istraživanja o zdravlju srca i mozga”, kazala je Moon.

Toplina može promijeniti svojstva ulja i nutritivnu vrijednost.

Najbolje ga je koristiti kao dodatak salati ili sastojak dipa i umaka. Nije idealno za bilo kakvo tretiranje toplinom. Tačka dimljenja je 107 stepeni Celzijevih.

6. Bademovo ulje

“Bademovo ulje ima posebnu orašastu aromu i bogato je mononezasićenim mastima. Ima protuupalna svojstva, a zbog izvrsnog djelovanja na kožu koristi se u kozmetici. Konkretno, omekšava kožu i tako pomaže u postizanju boljeg tena i tona kože”, kazala je Ayanwola. Sličnog je djelovanja kao maslinovo ulje i pomaže u snižavanju lošeg holesterola.

Najbolje ga je koristiti za prženje, pečenje, grilanje i pečenja koja trpe orašaste arome. Ako je nerafinirano, neće dobro podnositi visoke temperature. Tačka dimljenja je 220 stepeni Celzijevih.

7. Ulje lješnjaka

“Kao i kod lanenog ulja, lješnjakovo ulje je izvrstan izvor omega 3 masnih kiselina. Sadrži antioksidanse te male količine vitamina K”, kaže Davis upozoravajući kako ulje ne treba izlagati toplini jer može postati gorko.

Najbolje ga je koristiti kao začin već kuhane hrane ili za salate te umakanje kruha. Nije idealno za visoke temperature. Tačka dimljenja: 160 stepeni Celzijevih.

8. Ulje kikirikija

“Ulje kikirikija sadrži 50 posto nezasićenih masnoća i izvrstan je izvor vitamina E. Taj antioksidans u kombinaciji sa zdravim masnoćama štiti zdravlje srca. Ulje ima visoku tačku dimljenja što ga čini izvrsnim u kulinarstvu”, kaže Davis pojašnjavajući da će jela pripremljena na ovom ulju također imati aromu kikirikija.

Najbolje ga je koristiti za pečenje slastica, sotiranje, dinstanje, prženje ili pečenje kokica. Nije idealno za jela koja se ne slažu s okusom kikirikija. Tačka dimljenja je 230 stepeni Celzijevih.  (Tuzlanski.ba)