Uviđanje da je prijatelj ili kolega tužan, bijesan ili iznenađen je ključ slaganja sa drugima. Ali, nova studija pokazuje da emocionalniji ljudi trpe i više stresa.  Ova studija, tako, stavlja na test dominantno mišljenje da je emocionalna inteligencija dobra za onoga ko je posjeduje.

U studiji objavljenoj prošle godine u septembarskom broju Emotiona, psihološkinje Miyram Behtodlt i Vanesa Shneider su pitale 166 studenata muškog pola seriju pitanja kako bi izmjerili njihovu „emocionalnu pamet“. Na primjer, studentima su pokazali fotografije ljudskih lica i pitali ih da li oni (i koliko) izražavaju osjećanja kao što su sreća i gađenje.  Studenti su morali da idu na razgovor za posao ispred žirija koji su imali krute izraze lica. Naučnici su potom mjerili koncentraciju hormona stresa (kortizola) u pljuvačci studenata prije i nakon razgovora.

Studentima koji su ocijenjeni kao emocionalno inteligentni, nivo stresa se povećao tokom eksperimenta i trebalo im je duže da se vrate u normalu. Rezultati ukazuju da neki ljudi mogu biti suviše emocionalno mudri za njihovo dobro. „Nekada možeš biti suviše dobar u nečemu, da izazoveš štetu po svoj organizam“, ističe profesorica na Univerzitetu u Washingtonu.

Još jedna studija otkriva tamne strane emocionalne inteligencije. Studija objavljena 2002. godine u časopisu „Personality and Individual Differences“ ukazuje da emotivno perceptivni ljudi mogu biti veoma podložni depresiji i osjećanju beznađa. Dalje, nekoliko studija, ukazuju da se emocionalna inteligencija može iskoristiti pri manipulisanju drugih ljudi.

Potrebno je uraditi više istraživanja da bi se utvrdilo na koji tačno način odnos između emocionalne inteligencije i stresa utiču na život i zdravlje ljudi različite dobi i nivoa obrazovanja. Pa ipak, emocionalna inteligencija je odlična ještina, sve dok znate kako sa njom da se nosite. Na primjer, neki osjetljivi pojedinci mogu preuzeti odgovornost za nečiju tugu ili bijes, što podiže njihov nivo stresa. (bizlife.rs)