U posljednje se vrijeme sve češće može čuti pojam “trudnički mozak”, kojim se “opravdavaju” promjene vidljive na trudnicama poput zaboravnosti, lošije prosudbe i dekoncentracije.
Iako se do prije nekoliko godina o tome govorilo samo kao o pričama koje se prenose s koljena na koljeno, današnja je medicina potvrdila da i taj segment tijela žene utiče na ukupno “drugo stanje”.
Šta se zapravo događa u tijelu i mozgu trudnice i zašto društvo gleda na to s predrasudama, pojasnila nam je ginekologinja Jasenka Grujić.
Prema njezinim riječima, trudnički mozak ili mamnezija stanje je izraženije zaboravnosti i katkada umanjene mogućnosti logičnoga razmišljanja u trudnih žena.
Iako nekima izgleda kao stanje koje zabrinjava, to nije bolest, već niz promjena povezanih s trudnoćom, najčešće u posljednja dva tromjesečja graviditeta. Neka su istraživanja i dokazala da zaboravnost, gubitak koncentracije i pažnje u trudnica doista postoji.
Uočena je umanjena mogućnost verbalnoga komuniciranja i snalaženja u prostoru. Hormonalne promjene koje trudnoća uzrokuje, ali i dokazan blago umanjen protok krvi kroz cerebralne arterije uzrokuju takve prolazne promjene, pojašnjava doktorica.
I zaista, istraživanje objavljeno u Medical Journal od Australia pokazuje da je riječ o stvarnom fenomenu. Naučnici sa Sveučilišta Deakin usporedili su kognitivne funkcije kod 709 trudnica i 521 žene koje nisu bile trudne. Pokazalo se da je kod četiri od pet trudnica zaista prisutno stanje smanjene kognitivne funkcije.
Međutim, dr. Grujić upozorava da se takvo stanje nikako ne smije zamijeniti s drugim psihičkim promjenama i stanjima.
Sve te promjene zbog uticaja trudnoće na centralni živčani sistem blage su i rijetke. Uvijek prođu nakon poroda. Međutim nikako se ne smiju povezati s ozbiljnim psihičkim problemima poput tjeskobe i depresije. Odgovoran porodničar mora moći prepoznati takva stanja kako bi se trudnica mogla liječiti i jasno ih razlikovati od tzv. mamnezije.
Kod 4 od 5 trudnica mogu se uočiti ponešto smanjene kognitivne funkcije, što je sasvim normalno s obzirom na složenost trudnoće.
Simptome mamnezije trudnica uz podršku primalje ili porodničara može bitno umanjiti ili barem ne plašiti ih se. Podrška porodice, posebno partnera, može biti ključna.
Iako je riječ o stvarnom zdravstvenom stanju, čini se kako se šira zajednica olako poigrava sa sintagmom “trudnički mozak”, nerijetko i s negativnim prizvukom, što je primijetila i dr. Grujić. Upravo se zato odlučno odupire epitetima koji se nerijetko, potpuno neopravdano, vezuju za trudnice.
Trudnoća je sama po sebi vrlo zahtjevno i kompleksno stanje. Stoga mi pojam ‘mamnezija’ i nije pretjerano simpatičan. Za ženu je trudnoća uglavnom izvor nevjerovatne sreće, ali i stanje koje život trudnice može dovesti u opasnost. Stoga odgovorno društvo aktivno štiti trudne žene. Ili bi barem to moralo činiti.
Odlučno se opirem stereotipima koji trudnim ženama pripisuju ovakve i onakve, najčešće psihičke, bolesti i promjene ponašanja držeći ih samo inkubatorima, potiskujući žensku osobnost i autonomiju. Prekrasan je, međutim, pojam drugo stanje. Taj pojam sjajno opisuje činjenicu da je trudnoća promjena, ali nije bolest. Stoga mi se čini čak i prikladnijom sintagmom, ali što je pojam ‘mamnezija’, zaključuje dr. Grujić.
Nema sumnje u to da trudnoća sa sobom donosi brojne promjene, pa tako i one psihičke i emocionalne. Iako se pojam “trudničkog mozga” ili mamnezije nerijetko koristi gotovo kao pogrdno opravdanje zašto se trudnice ponašaju na određen način, važno je da svaka trudnica zna kako su promjene kroz koje prolazi sasvim normalan dio graviditeta.
Kod većine žena koje su psihofizički zdrave trudnoća prolazi bez problema i završava rođenjem zdravog djeteta, uprkos velikoj složenosti tog stanja.
