U plavim zonama nije zabranjena konzumacija hljeba. Dapače, hljeb se smatra osnovom zdrave prehrane. Ovdje se jede kruh koje stanovništvo samostalno peče od cjelovitih namirnica te bez dodanih aditiva.
Područja na kojima žive najdugovječniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama. Postoji pet plavih zona, a one uključuju italijanski otok Sardiniju, japanski otok Okinawu, grčki otok Ikariju, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.
Ne samo da na ovim mjestima žive najdugovječniji ljudi svijeta – veliki postotak osoba starijih od 100 godina, već i skupine ljudi koji su ostarjeli bez većih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, pretilosti, raka ili dijabetesa.
Istraživanja Dana Buettnera pokazala su da na dugovječnost osoba u plavim zonama utiče kvalitet života, odnosno sve od pozitivnog pogleda na svijet i male količine stresa do redovne vježbe i kvalitetne hrane, prenosi punkufer.hr.
U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto) koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi svijeta u prosjeku jedu oko 65 posto hrane temeljene na ugljikohidratima poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki.
Meso se jede u manjim porcijama od 50-ak grama pet puta mjesečno, a riba u porcijama od oko 100 grama tri puta tjedno. Jaja i mliječni proizvodi se konzumiraju u vrlo umjerenim količinama. Ograničena je i količina dodanih šećera koja se dnevno jede – maksimalno sedam čajnih kašika. Od tekućina se najčešće piju voda i čaj, nešto kafe i vina.
U plavim zonama nije zabranjena konzumacija hljeba. Dapače, hljeb se smatra osnovom zdrave prehrane. No za razliku od dobrog dijela zapadnog svijeta gdje je najpopularniji hljeb od bijelog procesiranog brašna, u plavim zonama jedu se štruce koje stanovništvo samo peče od cjelovitih namirnica te bez dodanih aditiva.
Četiri najpopularnije vrste hljeba u plavima zonama:
Hljeb od kiselog tijesta (sourdough)
Kruh od kiselog tijesta popularan je u Sardiniji i na Ikariji, a radi se od svega nekoliko namirnica – vode, cjelovitog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije u izradi startera, hljeb od kiselog tijesta ima više probiotika te poboljšava apsorpciju nutrijenata u organizmu. Probiotici unapređuju zdravlje probavnog sistema te jačaju imunitet.
Hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma
Ne samo da stanovnici Ikarije i Sardinije sami peku hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma, već sami i melju ove namirnice u brašno. Njihov hljeb izgleda drugačije od onoga koji se može naći u trgovinama jer je napravljen od minimalnih sastojaka. U cjelovitim žitaricama nalazi se bogatstvo prehrambenih vlakana, B vitamina i minerala poput magnezija, kalija i željeza, koji poboljšavaju zdravlje cijelog organizma.
Pogače od cjelovitih žitarica (pita bread)
Na Ikariji su iznimno popularne i svojevrsne pogače od cjelovitih žitarica (engl. pita bread), koje se sjajno sparuju s izvorima bjelančevina biljnog porijekla – od humusa do kuhanog graha, leće i slično. Zbog upotrebe cjelovitih žitarica za izradu ova vrsta hljeba također je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.
Hljeb od kukuruznog brašna
Kukuruzno brašno, odnosno mljeveni kukuruz koristi se u prehrani već stotinama i hiljadama godina, što ne čudi ako je poznato da je riječ o sjajnom izvoru bjelančevina, vitamina A, prehrambenih vlakana i raznih minerala. Od kukuruza se priprema sve od tortilja do palente, ali i različite vrste hljeba. Hljeb od kukuruznog brašna je iznimno popularan u Loma Lindi, gdje se sljubljuje s brašnom od pira i lanenim sjemenkama, koje predstavljaju sjajan izvor omega 3 masnih kiselina. (Tuzlanski.ba)
