Prema mišljenju stručnjaka, mnogim se vinarima proizvodnja bezalkoholnog vina još se ne isplati iako tržište bezalkoholnih vina trenutno značajno raste.
“To još uvijek ima veću ulogu u percepciji javnosti nego što to odražava stvarni tržišni udio,” rekao je glasnogovornik Njemačke udruge vinogradara ističući kako je udio proizvodnje bazalkoholnog vina tek podnošljivih oko 0,5 posto, piše Njemačka novinska agencija (dpa), prenosi Fenix-Magazin.
“Za vinare je dodatak asortimanu lijep, ali skup. Troškovi proizvodnje su još uvijek visoki, morate kupiti takozvani sistem za dealkoholizaciju ili pronaći dobavljača koji ga ima. Takvi sistemi se uglavnom nalaze u velikim firmama, a ponekad postoje i zajednički projekti u kojima više proizvođača zajedno proizvodi bezalkoholno vino,” mišljenje je vinskog stručnjaka.
S bezalkoholnom verzijom vina također postoji jedan korak više u procesu u usporedbi s konvencionalnim vinom.
“To je zato što prvo proizvedete bazno vino koje zatim morate dealkoholizirati. Ovaj dodatni korak povećava troškove. Osim toga, temeljno vino mora biti visoke kvalitete kako bi se kasnije dobilo atraktivno dealkoholizirano vino. Neki bi vinari kupili bezalkoholnu verziju da je imaju u svom asortimanu,” dodaje vinski stručnjak.
“Da bi se to isplatilo operaterima postrojenja za dealkoholizaciju, moraju se kupiti veće količine,” rekla je Stephanie Megerle iz udruge vinogradara Hagnau na Bodenskom jezeru.
Ovu količinu prvo je potrebno dostaviti kupcu. Rok trajanja, koji ne postoji za normalno vino u ovom obliku, povećava pritisak na prodaju i plaši kupce koji su naviknuti da mogu čuvati vino na duže vrijeme.
“Minimalni rok trajanja do tri godine počinje s proizvodnjom,” rekao je glasnogovornik udruge dodajući kako vinar ne može bezalkoholno vino čuvati u podrumu više od dvije godine te ga tada mora gledati prodati.
Prema riječima stručnjaka, ako proizvodnja u nekom trenutku počne u većem opsegu, sistemi će biti isplativiji.
“Općenito, to ostaje ciljani proizvod koji bismo trebali promovisati – inače ćemo izgubiti ovu skupinu kupaca,” mišljenja je vinskog stručnjaka.
Tržište bezalkoholnog vina raste. Prema predviđanju stručnjaka iz udruge, potražnja će vjerovatno i dalje rasti, jer konzumacija alkohola sveukupno opada.
“Svaki bi vinar,” smatraju u udruzi, “trebao razmisliti želi li nešto poduzeti. Pjenušavo dealkoholizirano vino, uobičajeno nazivano bezalkoholnim pjenušcem, već je poznato i popularno među potrošačima,” prenosi dpa.
Što se tiče okusa, bezalkoholno vino ne nudi isti okus kao tradicionalna crna ili bijela vina.
“Ovo se razlikuje od bezalkoholnog piva ili pjenušca, gdje ugljični dioksid pomaže. Kao potrošač, ne biste mu trebali pristupati s istim očekivanjima,” kažu iz udruge vinara.
“Alkohol je nositelj okusa. Morate pogledati kako možete učiniti da okus proizvoda bude još privlačniji. Tehnologija će se poboljšati. Univerziteti istražuju poboljšanja arome i okusa kako bismo mogli još više ući u vino,” rekao je glasnogovornik udruge.
Smjernice EU određuju kako se proizvodi bezalkoholnog vina:
“Tamo je definisan proces i šta se može dodati. Pravni okvir je bio važan, jer je jamčio određenu kvalitetu.”
Mnogi ljudi danas piju manje alkohola ili ga u potpunosti izbjegavaju. Potražnja za alternativama bez alkohola kontinuirano raste već godinama, prenosi dpa.
