Utorak, 11. Avgusta 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Alarmantni podaci: Do 2050. izumrijet će 10 posto vrsta, a za 100 godina i čovjek

Stručnjaci koji se bave zaštitom okoliša i održivim razvojem kažu kako je čovječanstvo sve bliže sudbini Uskršnjih otoka, na kojima je došlo do iscrpljivanja resursa i izumiranja života,piše Big Think.

Procjenjuje se da će oko 10 posto svih životinjskih i biljnih vrsta do 2050. godine nestati, kažu biolozi sa Univerziteta Leeds u Velikoj Britaniji. Izumrijet će više od milion vrsta. Možemo se pozdraviti s nekim vrstama kornjača, nosorozima, slonovima i gotovo svim velikim grabežljivcima, tvrde. To treba zahvaliti globalnom zagrijavanju, s tim da takvo izumiranje vodi do novih valova zagrijavanja i pomalo će uticati na opstanak ljudske vrste, prenosi Tuzlanski.ba.

  • Krčenje šuma, infrastrukturni projekti, preveliki izlov riba, komercijalna poljoprivreda i široka upotreba fosilnih goriva među glavnim su uzrocima značajnog ubrzanja stope izumiranja, koja je danas čak 1000 puta brža od svih takvih događanja u posljednjih 65 miliona godina.

    Samo prekomjerni ribolov mogao bi izbrisati komercijalni ribolov do 2050. godine, jer se morski okoliš više neće moći obnavljati. Niko ne zna kako će to uticati na svjetske ekosisteme ili ljudsku populaciju.

    Tri milijarde ljudi danas ovise o ribama kao dijelu prehrane, pa prekomjerni ulov ugrožava i opstanak čovječanstva, upozoravaju stručnjaci.

    Sociolog sa Yalea Justin Farrell kaže da korporacije koriste  veliko bogatstvo kako bi u javnosti zataškale neizvjesnost povezanu s  klimatskim promjenama, zbog čega eksploatacija na zemlji samo raste, što, kako kažu autori knjige ‘Climate Change, Capitalism and Corporations’, može dovesti do njenog velikog iscrpljivanja.

    Međutim problem nije samo u iscrpljivanju resursa, nego i u pretjeranom porastu svjetske populacije.

  • Do sredine stoljeća mogla bi se dogoditi eksplozija gradskih stanovnika. To će rezultirati prenapučenošću, većim širenjem zaraznih bolesti i većim opterećenjem vodoopskrbe i zdravstvenog sistema. Trošit će se više fosilnih goriva, što će ubrzati globalno zagrijavanje i bit će više zdravstvenih problema i smrti zbog zagađenja zraka.

    Već danas, nivo mora raste 25 posto brže nego što je predviđeno devedesetih godina prošlog stoljeća, a većina ljudi na svijetu živi uz obalu ili rijeke. Američka nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) upozorava da će američki obalni gradovi svakodnevno biti meta poplava, s tim da će razina mora kontinuirano rasti.

    I dok neka mjesta tako postaju vlažnija, druga će ostajati suha, pa se tako očekuje da će gradovi koji dobivaju vodu iz otopine snijega imati sve manje vode. To uključuje cijeli američki jugozapad, posebno južnu Kaliforniju, državu s najviše stanovnika.

  • Dok danas oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup vodi, očekuje se da će do 2050. taj broj porasti na 2 milijarde, a nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi dovesti do smanjenja proizvodnje i opskrbe hranom.  Sve su te procjene navele profesora Frenka Fennera iz australskog Nacionalnog univerziteta da zaključi da će čovječanstvo izumrijeti u roku jednog stoljeća.

    Kao primjer toga što će se dogoditi navodi kako je došlo do izumiranja života na Uskršnjim otocima: Nagli porast stanovništva potrošio je resurse na otocima, čineći civilizaciju neodrživom. Fenner ističe kako će u budućnosti biti puno više ratova zbog hrane i vode.

  • I evolucijski biolog Jared Diamond uporedio je današnju globalnu situaciju s Uskršnjim otocima i sve je više naučnika koji vide tu vezu. Većina njih dio rješenja vidi u promjeni načina upravljanja svjetskim bogatstvom, odnosno u tome da fondovi koji danas drže velike udjele u vlasništvu zemlje i korporacija koje proizvode hranu, prepustimo zadrugama ljudi na određenom prostoru, jer bi ljudi koji na tim područjima žive više vodili računa o ekologiji i održivom razvoju.

    Uz to, svi ćemo morati mijenjati način na koji živimo te voditi više računa o recikliranju, o tome da jedemo manje mesa i koristimo obnovljive izvore energije. Među ostalim, u vrijeme kad gotovo 800 miliona ljudi širom svijeta nema siguran obrok, trebamo riješiti problem bacanja viškova hrane u drugim krajevima svijeta. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,