Gripa je najteža virusna bolest disajnog sistema koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence.

Gripa se pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Počinje vrlo naglo povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom, a potom se pojavljuju začepljenost nosa, grlobolja i suhi kašalj.

Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška. Proteklih nekoliko dana zdravstvene ustanove u Tuzlanskom kantonu evidentirale su značajan porast broja oboljelih od virusa gripe.

Najviše problema gripa može izazvati kod hroničnih bolesnika, osoba starije životne dobi gdje u pojedinim slučajevima može izazavati čak i smrt.

Ove sezone od komplikacija gripa u Crnoj Gori umrlo je šest osoba, saopštio je Institut za javno zdravlje u Podgorici.

Lijekovi protiv gripe ovih dana bili su veoma traženi u svim apotekama iako stručnjaci preporučuju vakcinisanje kao najsigurniju zaštitu protiv gripe.

Kako se virus prenosi?

Virusi influence lako se prenose kapljičnim putem i dodirom. Zaražena osoba, kašljem ili kihanjem, ali i pri govoru i smijanju izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Virusi se mogu prenijeti i preko inficiranih predmeta svakodnevne uporabe. Bolesnik je zarazan jedan ili dva dana prije pojave bolesti te pet do sedam dana nakon pojave prvih simptoma.

Temperatura može biti izrazito visoka, osobito u prva tri dana bolesti, a često je popraćena osjećajem hladnoće ili tresavicom. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, naročito u djece. Nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena 4-6 dana. Oporavak je relativno spor i dug.

Osnovno liječenje gripe jest simptomatsko, a označuje mjere za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma ako su jače istaknuti. To uključuje mirovanje, uzimanje veće količine tekućine i lijekove za snižavanje temperature i smirivanje kašlja, a antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko sedmica ili mjeseci prije pojave epidemije influence (preporučuje se rizičnim skupinama: djeci i osobama starije životne dobi). Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine.

Obogati jelovnik C i E vitaminom

Kako bi poboljšali izglede vlastitog tijela u borbi protiv infekcije, potrebno je ojačati imuni sistem uravnoteženom ishranom, koja se prvenstveno temelji na bogatstvu voća i povrća te cjelovitim žitaricama, a oskudna je jednostavnim šećerima iz procesirane hrane i zasićenim mastima.

‘Obogati jelovnik namirnicama bogatima vitaminima C, E i A te mineralima cinkom, bakrom i selenom. Postoje kvalitetni dokazi da visoke doze vitamina C (1-2 g/dan) skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade. Dovoljne količine ovog vitamina osigurava citrusno voće poput limuna, naranče, grejpa, šipka te bobičasto voće koje ujedno sadrži bogatstvo antioksidansa.

Ako se vitamin C uzima u obliku dodataka prehrani, treba imati na umu da dnevne doze veće od 2 grama mogu izazvati proljev, povraćanje i vrtoglavicu’, kažu nutricionisti.

Suh zrak

Provjetravaj i ovlažuj prostorije u kojima boraviš. U stanovima s centralnim grijanjem nerijetko se relativna vlažnost spusti ispod 60 posto (idealno je da je 60-80 posto). Suh zrak nepovoljno djeluje na sluznice dišnih prohoda, jer ih isušuje i time smanjuje njihove obrambene mehanizme. Izbjegavaj boravak u zatvorenim, slabo prozračenim prostorijama u kojima boravi mnogo ljudi.

Učestalo pranje ruku

Najučinkovitiji način borbe protiv bakterija i virusa koji izazivaju gripu je redovito i učestalo pranje ruku. Posebna pažnja higijeni ruku bi se trebala pridavati nakon doticanja površina kao što su kvake, daljinski upravljači, novac te poslije vožnje javnim prijevozom.

‘Dolaskom hladne sezone više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama te smo u češćem doticaju s bolesnim ljudima. Najviše preko ruku – npr. nos obrisan rukom, nakon čega ruka dolazi u doticaj s rukohvatom u autobusu i preda mikrobe desetinama ili stotinama drugih ruku. Pokušaj redovno prati ruke i razviti naviku da ih ne guraš u usta.

Zimi smo češće blizu ljudi koji kašljanjem ili kihanjem šire infekciju po zraku – sigurna zona je otprilike 1,5 m. Na veću osjetljivost ima uticaj i hladan i suh zrak koji isuši sluznicu nosa i usta i onemogući nastajanje i djelovanje protutijela koja su u sluzi.