Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija naziv je izložbe koja je večeras, u znak sjećanja na istaknutog islamskog mistika, pjesnika, teologa i učenjaka, otvorena u sarajevskoj galeriji “Preporod”, javlja Anadolu Agency (AA).

Na izložbi, koja je organizovana 11. put, ove godine je izloženo ukupno 30 umjetničkih djela raznih tehnika, poput video rada, kaligrafije, skulpture, akvarela, ulja i akrila na platnu, koje je pripremilo 15 umjetnika.

Nakon svečanog otvorenja izložbe u galeriji je izveden derviški ples, poznat i kao “nebeski ples”.

Voditeljica Galerije Mirsada Baljić istakla je da večeras 11. put u galeriji “Preporod” imaju priliku vidjeti izložbu posvećenu Dželaludinu Rumiju.

“Ovdje imamo umjetnike koji su se predstavili sa svojim radovima, svako na svoj način. Imamo 15 umjetnika sa 30 djela. Sjećanje na jednog velikog mistika, velikoj Rumija, ljubav, na sve ono što je on na neki način uspostavio i ostavio da mi kao umjetnici, radeći svoja djela, razmišljamo na tu temu, na temu Mevlane“, izjavila je Baljić.

Kako je kazala, u izložbi učestvuje 15 umjetnika iz tri zemlje. Autor cijelog projekta je dr. Ćazim Hadžimejlić.

“Već 11 godina traje ovaj projekat. Možemo reći da je ovo zadnja tačka, kada pogledamo od Istoka prema Zapadu, mevlevijskog učenja, upravo u Sarajevu. I to Sarajevo krasi. To je kod nas tradicija koja od tog perioda Isa-bega Ishakovića i njegovih potomaka koji su to čuvali i održavali, do ovog vremena da se na ovaj način to obilježava“, pojasnio je Hadžimejlić.

Izložba u galeriji “Preporod” ove godine će biti otvorena sve do 30. decembra.

Poznati sufijski mistik, pjesnik i teolog Mevlana Dželaludin Rumi umro je 17. decembra 1273. godine, a njegova smrt se tradicionalno obilježava u Konyi, svečanom manifestacijom Šeb-i Arus. Smrt Rumija se na turskom jeziku naziva i “Vuslat”, što bi u slobodnom prijevodu značilo njegov “povratak Gospodaru”.

Zbog svojih dijela koja su bila nadahnuće čitavom čovječanstvu bio je voljen i poštovan od strane pripadnika svih religija. Rumi je bio islamski pjesnik, filozof, pravnik, učitelj, teolog i sufijski mistik, ali je bio i mnogo više od toga. Svojim primjerom je predstavljao životni poredak i vjerovao je u “istinsku suštinu”. Rekao je da je sve ostalo samo slika. Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu.