Dobrila Kukolj, osamdesetjednogodišnjakinja koja je kao djevojčica bila zarobljena u koncentracionom logoru Jasenovcu, kaže da nikada neće zaboraviti mučenja koja je vidjela.

Zarobljena na planini Kozara, u Jasenovac je stigla iz cela Cerovljani. Za Anadolu Agency (AA) u Spomen-području Donja Gradina, na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac-Donja Gradina, ispričala je da su ih odmah na ulasku u logor “crnokošuljaši” razvrstavali odvajajući žene, djecu i muškarce.

“Ispred mene išla je majka sa djetetom, mislim da je dijete imalo oko 10 mjeseci. Oni su otimali dijete, ona je plakala, jaukala, nisu joj dali. Oteli su joj dijete i na moje oči, ja sam imala deset godina, to dijete su naboli na bajonet, bacili ga preko njih, a iza njih su bili psi. Možete zamisliti, majka se prevrtala, međutim zgažena je čizmama, izbodena i ostala na tom mjestu”, plačući je ispričala Dobrila.

Morali su produžiti dalje, na livadu, jer su barake bile pune. Bili su goli, bosi, bez ičega, prisjetila se ova žena.

“Čupkali smo travu dok je bilo trave. Svako jutro, mrtvu djecu su u kolima vozili u Savu”, ispričala je.

Iz Jasenovca je izašla nakon tri mjeseca zahvajujući čuvenoj Dijani Budisavljević, koja je preko Crvenog krsta spašavala djecu iz ovog logora.

U Drugom svjetskom ratu Dobrila je izgubila mnoge članove porodice. Jedan od njih bio je i njen brat, petnaestogodišnjak.

“Na Sajmištu su ih zadržali, rođeni brat od 15 godina doživio je takvo zlo da su sa njega gladni logoraši derali kožu, on je tako izdahnuo”, ispričala je Dobrila Kukolj.

Zajedno sa njom danas je u Donjoj Gradini vijenac žrtvama položio i Miloš Marjanović iz sela Baćina. Bivši logoraš, nije bio u Donjoj Gradini, ali tu su bili njegov otac Jovan i brat.

“Bio sam u drugim mjestima u Hrvatskoj, a otac i brat su bili ovdje. Brat je uspio pobjeći, jer je bio majstor, radio je u lančari, skovao je makaze i sa još jednim drugarem prosjekli su žicu. Padala je kiša, našli su čamac i pobjegli. Otac je ostao i ovdje negdje leži, pa ja odem na jednu humku i uvijek zapalim svijeću, svake godine”, ispričao je za AA Marjanović.

Brojni građani i delegacije danas su odali počast žrtvama sistema koncentracionih logora Jasenovac koji predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Prema procjenama stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u tom logoru ubijeno je oko 700.000 ljudi, najviše Srba, Jevreja i Roma. (Tuzlanski.ba)