Zahvaljujući reljefnom položaju Bosne i Hercegovine (brdsko-planinski) nije iznenađujuće da posjedujemo bogatu lepezu planina koje se prostiru kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, a samim tim i plodonosan izbor planinskih, u posljednje vrijeme i turističkih, atrakcija.

Planina Visočica neće vam prva pasti na pamet kada razmišljate o planinama u Bosni i Hercegovini, ali će se svakako pojaviti odmah tu negdje nakon Maglića, Bjelašnice, Prenja, Treskavice, Trebevića.

U planinarskim organizacijama ova planina je izvor mogućnosti i uživanja, uprkos činjenici da se o njoj malo zna u širim krugovima. Planina Visočica, s najvišim vrhom Džamija 1967 m/Nv, čini prirodnu granicu između središnje Bosne i gornje Hercegovine.

Sa svih strana omeđena  je rijekama. S istočne strane od planine Treskavice odvojena je rijekom Ljutom, a s juga i jugozapada od Prenja rijekom Neretvom, dok je sa zapada i sjevera od Bjelašnice odvojena kanjonom rijeke Rakitnice i Tušilačkim potokom. Ime je dobila zbog svojih brojnih visokih vrhova, među kojima se ističu vrhovi Džamija (1967 m n/v), Veliki Ljeljen (1963 m n/v), Vito (1960m n/v) i Subar (1820 m n/v).

Za samo 40-ak minuta udaljenosti od Sarajeva naći ćete se u rajskom prostoru Visočice.

Planinarski dom Vrela predstavlja nezaobilaznu tačku koju treba posjetiti. Dom raspolaže sa prostorom od deset soba sa trideset ležajeva. Kuhinja nudi izvor domaćih, tradicionalnih i modernih jela, kao i druge specijalitete iz drugih dijelova regije i svijeta. Ukratko, dom predstavlja mjesto u kojem bi svako od vas mogao pronaći nešto za sebe. Ne zaboravimo napomenuti i to da je petfriendly. Ukoliko se odlučite za smještaj koštat će vas svega 20 KM (djeca do tri godine imaju gratis smještaj).

Idući ka vrhu Đetelaš (1935 m) dobijate panoramski prikaz prirodnih ljepota koje krase Visočicu, poput jedinstvenog kanjona Rakitnice, planine Bjelašnice, pa čak i sneak peak ka Lukomiru.

Vrh Vito (1808 m/Nv) pruža nezaboravan pogled ka Bjelašnici, selu Lukomir, kanjon rijeke Rakitnice, greben Hojta, na Zelengoru i Leliju, kao i na planine Crvanj i Velež, pa i na planinu Prenj. Pretpostavlja se da vrh Vito vuče svoje korijene iz staroslavenske planine Vitor. To je planina koja živi u oblacima, legenda dalje kaže da su neki uspjeli vidjeti vrh planine ali je nisu mogli pronaći po drugi put… Na Vitoru žive zmajevi (!), odnosno sa te planine vode porijeklo po staroslavenskom predanju, a Vitor mijenja svoje mjesto kao što se mijenjaju vjetrovi. Naše zajedničke legende, koje uključuju čarobne šume, neobična bića, vile i vilenjake, patuljke, bogove raznih stvari i mjesta, te ostale zanimljive priče su skoro pa nestale.

Visočica je planina koja posjeduje naseljena područja: sela na velikim nadmorskim visinama, poput sela Bobovac, Ozimine, Đulibašići, Pervizi i Sinanovići.

Na planini Visočici nalazi se i nekropola Poljice, proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a koja broji 49 stećaka (kod Velikog jezera na nadmorskoj visini od 1691 m).

“Ukoliko se uputiš u prostranstva Visočice budi spreman na činjenicu da ćeš gaziti jednom od najljepših planina Bosne i Hercegovine, ali i da ćeš zasiguno propustiti neko odlično mjesto za odmor i mnogo pogleda koji sežu u najljepša prostranstva zemlje u obliku srca. No, povratak na Visočicu je ionako neizbježna stvarnost koja će te dočekati, jer se ovdje žive najljepši sni.” jednoglasno navode prijatelji koji su skupa sa nama istražili ljepote ove bh. planine. (Tuzlanski.ba)