Izvršna koordinacija stranke Narod i Pravda održala je danas sjednicu u Sarajevu, na kojoj je usvojeno niz zaključaka, kao i programskih dokumenata pred predstojeći Kongres stranke u novembru.

Kada su u pitanju zaključci koji su doneseni na današnjoj sjednici, izdvajaju se oni koji govore o politici Milorada Dodika i izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Govoreći o Dodikovim potezima, iz NiP-a su istakli da takva politika dovodi do političke i ekonomske nestabilnosti.

Saopćenje NiP-a ovim putem prenosimo u cijelosti:

– Sjednica Izvršne koordinacije Naroda i Pravde održana je 4. novembra 2021. u Sarajevu. Osim programskih dokumenata pred predstojeći Kongres, usvojen je niz zaključaka o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici Izvršne koordinacije usvojeni su sljedeći zaključci:

Povodom nastale institucionalne krize u Bosni i Hercegovini, koja, prema Izvještaju Visokog predstavnika pred Vijećem sigurnosti UN-a može izazvati ozbiljne posljedice ne samo u BiH već i u regionu pa i šire, zadužujemo Odbor Naroda i Pravde u Brčko-Distriktu BiH da organizira sastanak u Brčkom svih državotvornih stranaka u Bosni i Hercegovini, uz učešće međunarodnih aktera i sudionika procesa uspostavljanja , organiziranja i funkcioniranja Distrikta;

Nastavak destruktivne politike Milorada Dodika dovodi do ne samo političke već i ekonomske nestabilosti, što se negativno reflektuje na živote svih stanovnika u Bosni i Hercegovini, čega nisu pošteđeni ni stanovnici bh. entiteta RS čije bi interese trebao zastupati Dodik. Zbog evidentnog rasta cijena i smanjenja kupovne moći građana, pozivamo vlade svih nivoa u Bosni i Hercegovini da razmotre novonastalu situaciju i preduzmu hitne mjere sa ciljem ublažavanja ekonomske krize i sprječavanja svih mogućih zloupotreba, posebno onih koji se odnose na neopravdan rast cijena određenih artikala;

Narod i Pravda je u proteklom periodu razmotrila sve mogućnosti bojkota proizvoda i usluga iz Srbije čije bi pokretanje moglo ugroziti poslovanje više od 6.000 kompanija-izvoznica iz Srbije, zbog hapšenja naših građana u Srbiji i nekorektnog odnosa vlasti Srbije prema državi Bosni i Hercegovini, o čemu smo izvijestili javnost. Pozdravili smo određene korake Srbije koje smatramo nedostatnim, posebno zbog zadržavanja naših državljana BiH Osmanovića i Mujanovića, zloupotrebljavajući institut univerzalne jurisdikcije, umjesto mjesne i stvarne nadležnosti koja mora i treba biti pred pravosudnim institucijama BiH. Stoga ćemo pratiti situaciju i prema njenom razvoju preduzimati neophodne mjere;

Upozoravamo sve državotvorne političke aktere u Bosni i Hercegovini na neophodnost institucionalnog djelovanja u trenucima nastale krize, i osuđujemo razgovore i dogovore koji se vrše mimo očiju javnosti sa čelnicima drugih zemalja a o budućnosti države Bosne i Hercegovine. Svi moraju shvatiti da je BiH međunarodno priznata država, članica UN-a, potpuno ravnopravna drugim državama sa legalnim i legitimnim institucijama;

S obzirom na teške kvalifikacije u Izvještaju Visokog predstavnika pred Vijećem sigurnosti UN-a na račun Milorada Dodika i ukazivanja na ozbiljne posljedice njegovog djelovanja ne samo u BiH već i u regionu i šire, pozivamo međunarodnu zajednicu, prije svega čelnike SAD-a i Evropske unije, da Izvještaj visokog predstavnika bude predmet njihovog ozbiljnog razmatranja, sa ciljem sprječavanja dalje eskalacije krize u Bosni i Hercegovini, ali i mnogo šire.

Na sjednici su usvojeni i ključni dokumenti za predstojeći Kongres Naroda i Pravde koji je zakazan za 20. novembar 2021. u Sarajevu. Između ostalog, Izvršna koordinacija usvojila je i Prijedlog Dekleracije Naroda i Pravde, kao zvanični stav stranke po ključnim pitanjima. Deklaracija sadrži 31 poglavlje i uz uvodni dio ovaj dokument stranku definira kao stranku centra, državotvornu, multietničku, bosanskohercegovačke orijentacije. Usvojen je i Prijedlog Programske orijentacije kao širi dokument koji obuhvata primarne oblasti programskog djelovanja Naroda i Pravde. Dokument sadrži dosta precizne pravce djelovanja, koji su numerisani po oblastima i ukupno ih je 253. Također, usvojen je i  Prijedlog Programske platforme za mlade, a o svim ovim dokumentima konačnu riječ dat će Kongres Naroda i Pravde, saopćeno je.