Šetnja kroz netaknutu prirodu, koračanje ka planinskim vrhovima, a istovremeno upijanje ljepote prirodnih jezera. Mnogi bi rekli da govorimo o Švicarskoj ili Novom Zelandu. No, sve ove ljepote utkane su i u prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine. Posebno u planinu Treskavicu, najvišu planinu sarajevske regije za koju mnogi kažu da ”ima dušu”.
Sa nadmorskom visinom od 1967 metara, Treskavica se od centralnog dijela Bosne i Hercegovine, svojim južnim obroncima, prostire do Hercegovine. Tako se sjeverni dio ove planine naziva Bosanska ili Trnavska Treskavica, a južni Hercegovačka, Humska ili Kalinovička. A njen najbolji opis je bosansko – hercegovačka. Jer, kako i mnogi posjetioci kažu, Treskavica je ”bogatstvo kojim se Bosna i Hercegovina treba dičiti”.
Najljepše epitete, ova planina je prisvojila zbog brojnih prirodnih jezera kraj kojih posjetioci prolaze u svom putu ka vrhu. Čak šest jezera obogaćuje ovu bh ljepoticu: Bijelo (1.697 mnv), Crno (1.675 mnv), Platno (1.570 mnv), Veliko (1.550 mnv), Suho (16.30 mnv) i Jezero pod Čardakom (1.220 mnv).
Podijeljena su mišljenja oko toga u koje doba godine je ova planina najljepša. Mnogi vole proljeće jer tada kako kažu mogu vidjeti kako se priroda budi. Drugi, ipak, kažu da je Treskavica najljepša u jesen, kada opija svojim bojama. No, ne treba zaboraviti ni one koji se ne boje zime.
“Treskavica pod snijegom kao bajka. I kada se vratiš kući, zaboraviš na sve napore hodanja i raduješ se doživljenom.”, izjava je jedne planinarke, zaljubljenice u planinarske pohode.
Vezano | Lukomir jedno od najljepših sela u Bosni i Hercegovini: “Samo da ga ljudi ne pokvare”
Mnogi savjetuju kraj ljeta i početak jeseni za šetnju kroz ove magične prizore.
“Slušajte brzake, jedite svježe brusnice i borovnice koje ćete ubrati dok hodate ka planinskim vrhovima. Napunite se pozitivnom energijom koju možete pronaći jedino na planini”, kažu iz jednog planinskog udruženja čiji članovi pohod na Treskavicu ne propuštaju.
Ljeti je moguće i okupati se u jezerima koji odišu čistom prirodnom vodom.
“Treskavica je jedna od mojih najdražih planina. Razlog za to jeste njena svestranost. Planina na kojoj imaš sve na jednom mjestu. Predivna jezera za kupanje, ukusne ribizle, netaknuta priroda na svakom koraku”, kaže jedna od planinarki koje smo zatekli na pohodu ka vrhovima Treskavice.
Zanimljivosti o Treskavici
Ono što mnogima privuče pažnju jesu imena vrhova ove planine. Najviši vrh ima nekoliko imena. Pakliješ, Ćaba te Đokin toranj. Pakliješ je kartografski naziv, Ćaba narodski, a Đokin toranj je posebna priča. Naime, na vrhu je izgrađeno malo sklonište čiji je graditelj bio Rade Lasić. No, on nije htio da se zove po njemu te je tako toranj dobio ime po idejnom začetniku njegove gradnje Đoki Petroviću. Tako ponekad, ljudi najviši vrh nazivaju i prema imenu malog skloništa, odnosno tornja.
Zanimljiva je i historija ove planine. Tokom rata su na Treskavici vođene brojne ratne operacije, planinski domovi su uništeni, a ne može se sa sigurnošću govoriti da li su minska područja očišćena u potpunosti.
Upravo zbog toga, iskusni planinari savjetuju da se posjetioci drže utvrđenih i označenih staza. Za veliku kružnu turu planinari preporučuju ovu rutu: Turovi – Sustavac – Oblik – Crno jezero – Veliko jezero – Kozja luka – Sustavac – Turovi.
‘’Ova će tura iz vas izvući i posljednji atom snage, ali će vas također napuniti pozitivnom energijom koja će vas držati sve do narednog vikenda.’’, riječi su Zehrudina Isakovića, autora popularnog serijala ‘Vrhovi Balkana’, te brojnih putopisnih filmova o planinama širom svijeta.
Ulaganjem do razvoja turističkih potencijala
Treskavica je veliki planinski potencijal Bosne i Hercegovine, te adekvatno ulaganje u očuvanje prirodnih resursa, a s druge strane mogućnosti za posjetioce je neophodno.
Tako je početkom oktobra ove godine otvorena i staza po stijenama uređena čeličnim pomagalima, čime je ova planina dobila dodatni sadržaj namijenjen ljubiteljima alpinizma. Riječ je o ferati dužine 820 metara.
Plan je, kako su nadležni najavili, da se nastavi ulagati u opremanje planinskih domova, te drugih aktivnosti za apliniste, no sa planinama uvijek treba biti oprezan. Ulaganje mora biti odmjereno i pod nadzorom ekologa kako planina ne bi izgubila duh prirode po kojem i jeste prepoznatljiva.
Finansirano od strane Ministartva turizma FBiH
