Kako kriza steže, građani BiH štede na svemu i svačemu, a lani je, u odnosu na prethodnu godinu, posebno pala potrošnja mesa koje je u ovom periodu drastično poskupilo.
To potvrđuju i u mesnicama u kojima naglašavaju da se suočavaju sa značajnim smanjenjem prometa, dok su pojedini marketi, zbog pada zainteresovanosti kupaca izazvanog poskupljenjima, jedno vrijeme zaustavili prodaju teletine, junetine i svinjetine.
Dok je uvoz lani, u odnosu na 2021, bio približan, domaća proizvodnja mesa je, količinski, u ovom periodu pretrpjela značajan pad. Prema podacima STK, u BiH je za 11 mjeseci 2022. uvezeno 61,28 miliona, a tokom cijele pretprošle godine 66,57 miliona kilograma mesa i klaoničkih proizvoda.
Živina živnula
S druge strane, prošle godine je, u odnosu na 2021, u klaonicama u Srpskoj zaklano 9.640 grla goveda, ovaca i svinja manje. U ovom periodu, neto težina zaklanih životinja smanjena je za hiljadu i nešto tona, dok je jedino porasla proizvodnja živinskog mesa, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Posmatrano na mjesečnom nivou, u decembru 2021, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, iz klaonica u RS izašle su 93 tone junetine više, dok je proizvodnja svinjetine bila veća za 17,8, a jagnjetine za preko devet tona. U ovom periodu je, na primjer, u klaonicama zabilježeno smanjenje proizvodnje junetine za 30 odsto.
Građani poručuju da je unazad godinu dana sve poskupilo, zbog čega ni približno ne mogu da kupuju kao ranije.
– Možda meso ne bi bilo toliki trošak da je samo ono poskupilo. Ali, drastično su otišle cijene svih roba, a najviše nas opterećuju poskupljenja hrane koju, praktično, svakodnevno moramo da kupujemo. Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da prosječno domaćinstvo ni približno ne može da kupuje mesa kao ranije, bez obzira o kojoj je vrsti riječ, jer je poskupilo sve. Narod masovno kupuje pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva malo zamirišu. A kad odlučimo da se počastimo teletinom ili junetinom bez kosti, kupimo 300-400 grama, i to je to, do daljnjeg. Istovremeno, više pravimo jela od tijesta, iako ni brašno ni makarone nisu jeftini – kaže Ilinka S, domaćica iz Banjaluke, piše Glas Srpske.
Cijene
Prema zvaničnoj statistici, u decembru lani, u odnosu na isti mjesec 2021, junetina sa kostima bila je skuplja za skoro trećinu, teletina bez kosti za 14,5 odsto, svinjetina bez kosti za 36, svježe pile za 30, pileći file za 18 odsto.
Trenutno, u marketima teleći but košta 27 KM, juneći but 21, juneći vrat 18 KM. Cijene u pojedinim mesnicama su i više, pa kilogram telećeg buta ide i do 31 KM, dok teleća plećka košta 28, a teletina s kostima 22 KM, kolika je i cijena junećeg buta.
Iz mesnica poručuju da je prodaja mesa pala za skoro trećinu, što je posljedica poskupljenja, odnosno lošeg standarda velike većine građana.
– Neke mušterije su ostale dosljedne ranijim navikama, pa i dalje pazare meso na koje su navikli, ali u daleko manjim količinama. Drugi, opet, sa teletine i junetine prelaze na piletinu i svinjetinu, koje su ipak jeftinije. Cijene mesa jesu visoke, posebno kad se u obzir uzme standard većine građana, ali ni mi nemamo puno izbora – kažu za Srpskainfo u jednoj banjalučkoj mesnici.
Poljoprivrednici naglašavaju da je jedan od razloga pada domaće proizvodnje mesa, svakako, urušavanje standarda građana.
– Naime, poskupljenja mesa su dovela do toga da su ljudi počeli manje da kupuju ovu namirnicu, jer njihova primanja, jednostavno, ne mogu da prate rast cijena. Inače, u krizama ljudi počinju više da kupuju proizvode od žitarica, odnosno brašna, dok smanjuju potrošnju mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća – ističe za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Stojan Marinković.
Iz udruženja potrošača poručuju da ne treba da čudi ako potrošnja mesa i u narednom periodu bude padala.
– Kupovna moć mnogih porodica je pala, tako da je za njih meso, praktično, luksuz. Ono je, naime, uvijek bilo poskupo, ali u krizama, kad sve lančano poskupljuje, predstavlja još veće opterećenje po kućne budžete. S druge strane, stočni fond nam je iz godine u godinu sve siromašniji, što je takođe jedan od razloga smanjenja domaće proizvodnje mesa – naglašava za Srpskainfo izvršna direktorka trebinjskog Udruženja građana „Oaza“, Nedeljka Ilijić.
