Nedjelja, 7. Avgusta 2022.
Tuzlanski.ba logo

‘Jevrejska zajednica u BiH posebno zabrinuta promjenama Izbornog zakona BiH’

Preuzmite sliku

Nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na kandidiranje delegata u Dom naroda Federacije BiH, izazvao je snažne reakcije u pro-Bosanskim političkim i građanskim krugovima, ali i među manjinskim zajednicama koje se godinama bore za pravo na ravnopravnost u izbornom procesu, tj. predstavljenosti u vlastima na državnom i nižim nivoima u BiH. Jedna od njih je i Jevrejska zajednica BIH.

Tim povodom Jevrejska telegrafska agencija sa sjedištem u New Yorku, koja s pažnjom prati politička ekonomska i društvena dešavanja širom svijeta, a koja utiču na živote članova jevrejske zajednice, posvetila je studiozan tekst događajima koji su uslijedili nakon informacije da visoki predstavnik u BiH planira nametnuti izmjene izbornog zakonodavstva.

U tekstu se podsjeća kako  se hiljade građana okupilo ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu poručujući “nećete nas dijeliti” i uzvikujući “Bosna, Bosna, Bosna” dok su mahali plavom zastavom na kojoj je istaknut žuti trokut koji simbolizira tri konstitutivne etničke grupe.

Prosvjedovali su zbog vijesti koje su procurile prošle sedmice, a prema kojima Ured visokog predstavnika planira iskoristiti svoje ovlasti da nametne novi izborni sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine, za kojeg su demonstranti kazali da će favorizirati nacionalističke stranke i još snažnije izbjegavati manjinske grupe.

Među onima koji su posebno zabrinuti zbog promjena je mala jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini čiji se čelnici više od decenije bore protiv nejednakosti u izbornom sistemu zemlje. Ukoliko se provedu, promjene bi se dogodile samo nekoliko mjeseci prije nego što bh. građani izađu na izbore.

Kao neizabrano tijelo, OHR je uspostavljen na kraju rata u BiH da nadgleda provedbu nove građanske strukture u novonastaloj postjugoslavenskoj državi. Od njegovog osnivanja, svi čelnici OHR-a birani su iz Europske unije, od strane međunarodnog Vijeća za provedbu mira, dok su njihovi zamjenici dolazili iz Sjedinjenih Država.

Sadašnji visoki predstavnik, njemački diplomat Christian Schmidt, ima mandat da jednostrano otpusti izabrane zvaničnike, provede ili poništi zakone, pa čak i promijeni nacionalne simbole zemlje.

Ovaj položaj se često uspoređuje s kolonijalnim guvernerom ili srednjovjekovnim potkraljem, navodi se.

Manje od 900 Jevreja, uglavnom Sefarda, živi u Bosni i Hercegovini u ukupnoj populaciji od 3,2 miliona, no sarajevska Jevrejska zajednica proslavila se u četverogodišnjoj opsadi grada tokom jugoslavenskih ratova 1990-ih, organizirajući konvoje van grada kako bi hiljade osoba izveli na sigurno, koristeći jedinu aktivnu lokalnu sinagogu u to vrijeme kao sklonište i vodeći podzemnu apoteku, javnu kuhinju i školu, u vrijeme kada su bili odsječeni od većeg dijela svijeta”, ističe se u tekstu.

Međutim, na kraju rata, Ustav BiH uspostavljen prema Aneksu 4 Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine podijelio je zastupljenost na visokoj razini u novoj državi između tri glavne etničke grupe: Bošnjake, Srbe i Hrvate – koji su nazvani “konstitutivnim narodima”. Sporazum je također podijelio zemlju na dvije zakonodavne regije, većinom bošnjačku i hrvatsku Federaciju BiH i većinski srpsku Republiku Srpsku.

Ovakav Ustav, ističe se u tekstu, obespravio je najmanje 17 manjinskih grupa u zemlji koje nisu kvalificirane za tročlano Predsjedništvo BiH niti za Dom naroda Parlamenta BiH. Također, prema ovom sporazumu postoji još mnoštvo drugih slučajeva u kojima moraju biti prisutni ili konzultirani Bošnjak, Hrvat i Srbin.

“Ukupno se smatra da je više od 100 hiljada građana Bosne i Hercegovine isključeno s položaja jer ne pripadaju nijednom konstitutivnom narodu. A 300 hiljada drugih koji nisu manjinske skupine na sličan su način isključeni jer žive u pogrešnom dijelu zemlje za svoj konstitutivni narod, upozorava Human Rights Watch”, navodi se u tekstu i podsjeća na slučaj “Sejdić-Finci” kojim su pred Evropskim sudom za ljudska prava predstavnici romske i jevrejske zajednice u BiH izvojevali pravo za kandidranje u Predsjedništvo i Dom naroda, što je trebalo sprovesti kroz izbornu reformu.

Preko deset godina kasnije još uvijek nisu poduzeti nikakvi napori da se promijene zakoni. Gotovo tri decenije od završetka rata, mnogi bh. građani neovisno o porijeklu smatraju da etničke kvote više nisu nužna stavka za izbor vlasti.

Upravo je predstavnik romske zajednice u BiH, Dervo Sejdić, pozvao na protest ispred OHR-a.

“Ako nas, sada građane Bosne i Hercegovine, Schmidt, svojim nametanjem rasističkog Izbornog zakona, ne ujedini u borbi protiv fašizma i rasizma, niko drugi neće. Okupimo se i prosvjedujmo ispred OHR-a sve dok visoki predstavnik ne odbije dokument”, napisao je Sejdić na svojoj Facebook stranici.

Kako sada stoji, visoke pozicije u državnoj vlasti BiH, kao i nekoliko onih na lokalnoj razini, ravnomjerno su raspoređene između pripadnika triju konstitutivnih naroda, bez obzira na broj stanovnika tih osoba u lokalnoj izbornoj jedinici. Promjena koju je predložio OHR prevagnula bi lokalna demografija, što bi zauzvrat dodatno učvrstilo moć vladajućih etnonacionalističkih stranaka.

Napominje se kako bh. Jevreji, Romi i druge nekonstitutivne manjine ne prelaze predloženi prag od 3% ni u jednom od 10 kantona u zemlji. Schmidt je u srijedu navodno okupio čelnike najvećih bh. političkih stranaka i dao im rok od šest sedmica da sami riješe takozvano “pitanje od 3 posto” vlastitim dogovorom prije nego što on nametne promjenu pod ovlastima visokog predstavnika, dok je u srijedu nametnuo tek dio “tehničkih” izmjena izbornog zakonodavstva.

Ironija leži u tome da je Schmidt građanin Evropske unije, da je u ulozi koja je uspostavljena prema sporazumu u čijem je sklapanju pomogla EU, te da djeluje kako bi dodatno učvrstio sistem za koji su sudovi EU zaključili da krši ljudska prava. Mnogi strahuju da će promjene poništiti decenije stabilnosti, ponovno pokrenuti secesionističke pokrete koji bi zemlju mogli vratiti na rub rata kakav se nije desio od 1990-ih.

Bosanskohercegovački identitet je onaj koji već imaju mnogi od 100 hiljada građana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, uključujući i jevrejsku zajednicu.

Kao čelnici velikih organizacija jevrejske zajednice u BiH, Vladimir Andrle i Jakob Finci pridružili su se 30 drugih “probosanskih” lidera, uključujući i one iz nekih velikih političkih stranaka, u potpisivanju deklaracije kojom se protive promjenama.

“Zaista je ludo ako ovo pitanje gledate iz perspektive građana. Jevreji su, zajedno s drugim manjinama, duboko diskriminirani”, kazao je Andrle nakon protesta, dodavši:

“Ironija političke situacije u Bosni i Hercegovini je u činjenici da su Bosanci i Hercegovci manjina”. (N1 BiH)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje