Zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Zahiragić je predstavio rješenje, za koje smatra da će se njime onemogućiti nepotističko i koruptivno zapošljavanje u javnom sektoru. Sam prijedlog i način na koji je predstavljeni izazvali su mnogo reakcija.
Zahiragić, koji je i za predstojeće izbore kandidat SDA za kantonalnog zastupnika, je na društvenim mrežama objavio videozapis kojim je obrazložio ono što smatra rješenjem. Njegovo izlaganje asocira na izlaganje pred fakultetskom katedrom, što su neki pozdravili, dok su ga pojedini nazvali populizmom koji podsjeća na populizam srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Predsjednik ove susjedne države u televizijskim obraćanjima učestalo koristi elektronsku tablu na kojoj ispisuje podatke, za koje misli da ih građani trebaju znati.
Zahiragić je podsjetio na negativne posljedice nezakonitog zapošljavanja u javnom sektoru, a za šta je optužio aktuelnu kantonalnu vlast. “Pred tablom” je naveo kako misli da se ovakvo zapošljavanje može prevenirati.
“Konkursna procedura u Kantonu Sarajevo nosi određeni broj bodova koji se dobijaju na osnovu usmene i pismene provjere znanja. Bez obzira na biografiju kandidata, fakultet koji je on završio, prosjek koji je stekao tokom studiranja, on je isto tretiran kod komisije. Rješenje koje sam smislio i koje ću predložiti, ako budem imao priliku, jeste da konkurs i dalje nosi 100 bodova. Tih 100 bodova bi se dijelilo na način da 70 posto od ukupnog broj bodova spada na pismenu i usmenu provjeru znanja, a 30 posto na biografiju kandidata”, istakao je.
Potom se osvrnuo na ono šta bi to činilo 30 posto biografije kandidata.
“Kandidati, koji su završili više rangirani fakultet, postoje međunarodne ljestvice koje rangiraju fakultete i univerzitete koji su međunarodno priznati. Kandidati, koji su završili fakultete koji su rangirani od 1 do 500 na relevantnoj ljestvici, kao što su Harvard, Princeton, Yale, Oxford, dobili bi maksimalan broj od 10 posto ili 10 bodova od ukupnih 100 bodova prilikom konkurisanja takvih kandidata na konkursnu proceduru. Kandidati, koji su završili neki od fakulteta rangiran od 500. do 1500. mjesta, dobili bi osam ili devet bodova. Primjera radi, kandidati koji su završili Univerzitet u Sarajevu (UNSA) ili neki drugi javni ili privatni dobro rangiran univerzitet u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Zahiragić.
Protumačio je kako bi se postupalo prema onima koji su završili fakultete koji nisu na “međunarodnim relevantnim ljestvicama”.
“Oni, koji su završili univerzitet koji ne postoji na međunarodnim relevantnim ljestvicama, a i dalje egzistira u Bosni i Hercegovini, mogli bi se prijaviti na konkurse, nažalost zato što su ti fakulteti registrovani po propisima Bosne i Hercegovine, određenih kantona ili entiteta, ali ne bi mogli dobiti nikakve bodove za razliku od drugih kandidata koji su zaista završili prave fakultete, što bi ih obeshrabrilo da konkurišu na oglase za javni posao, a samim tim, u perspektivi, obeshrabrilo mlade ljude da takve vrste fakulteta upisuju, na njima studiraju i u konačnici kupuju. Dakle, prosjek studenata također bi se bodovao od 1 do 10”, kazao je.
Ukazao je da bi dobitnici Zlatne značke dobijali maksimalnih 10 bodova.
“Oni, koji su imali prosjek više od 9,8,7, imali bi te bodove prilikom određivanja ovog broja bodova. Biografija kandidata, posebna priznanja, posebni uspjesi također bi donosili bodove, prema pravilniku koji bi bio javan i transparentan”, dodaje.
Zahiragić je istakao da bi preostalih 70 bodova bilo sadržano u provjeri znanja. Smatra da većina tih bodova treba biti sadržana u pismenom ispitu (90 posto) kako bi se onemogućilo to da komisija na usmenom ispitu favorizira pojedine kandidate na osnovu subjektivnog doživljaja. Kako je naveo, softverski bi se vršila dodjela pitanja, pregled i ocjenjivanje pismenog ispita. Za njega je to dodatni način da se spriječe malverzacije.
Dio javnosti je ocijenio kao dobrim ovaj prijedlog, dok su mu drugi poručili da je upravo SDA uspostavila neprihvatljiv sistem zapošljavanja u javnom sektoru.
