Izgled riječnih korita nakon nedavnih poplava u gotovo svim općinama Srednjobosanskog kantona potvrđuje da su ona postala deponije smeća, koje plavni val periodično izbaci na površinu. A onda se mi bavimo zbrajanjem šteta i natjecanjem, kod koga su stradanja veća. Naravno, umjesto uvođenja kazni kojima bismo mijenjali ekološku svijest, traže se milijunski iznosi sa svih razina vlasti za saniranje posljedica. I tako do idućih poplava.
Početkom februara rječice Kozica, Ivančica i Klokotnica u općini Busovača izlile su se iz svojih korita, te blokirale život, a na infrastrukturi i stambenim objektima pričinile značajnu štetu višu od tri miliona maraka.
Slična situacija bila je i u Travniku, Kiseljaku i Novom Travniku, čiji su stanovnici sa strahom gledali u plavni val koji je nosio sve pred sobom.
Dvadesetak dana poslije, voda se vratila u korita, a ono što je ostalo na poljoprivrednom zemljištu i njenim obalama više liči na kadrove iz filmova strave i užasa. No, to više kod stanovnika ovih, ali i drugih općina ne izaziva strah, brine jedino ribare, koji su, kažu, prinuđeni na rijekama ponašati se kao komunalci.
– Rijeke su postale rezervoari gdje se baca raznorazni otpad. Imate priliku da vidite šta smo zapravo mi poslije ovih poplava – ističe Ivica Tomičić, predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca općine Busovača.
– Ovo smeće i haos, to je naš proizvod i trebamo se zapitat šta mi to radimo. Građane moramo kažnjavati. Imamo i preduzeća koja tvrde da im ne trebaju kontejneri i da ne proizvodi smeće, a vidimo na kraju šta nam se desilo – kaže Asim Mekić, načelnik Općine Busovača.
Pretvaranje rijeka u deponije otpada je naš odnos ne samo prema državi, nego i vlastitoj djeci i njihovoj budućnosti. A sve može drugačije.
– Kad pređemo granicu naše BiH, koja je prelijepa, postajemo naglo kulturni, ne bacamo smeće. Kad je u pitanju naša država, onda smo drugačiji, onda može sve – priča Tomičić.
Naravno, nije u pitanju kultura, nego ekološka svijest u razvijenim zemljama, izgrađna visokim novčanim kaznama, kažu u Busovači. Stoga, ribari preporučuju da se u škole uvede ekologija, jer se svijest gradi od malih nogu. Svijest nas koji smo davno izašli iz školskih klupa je u novčaniku. U suprotnom, svest ćemo se na ponovno izvještavanje o poplavama i zbrajanje šteta, koje saniramo iz zajedničke kase. A onda ponovo smećem zatrpavamo rijeke.
Svijest o odlaganju otpada na komunalne i sanitarno kontrolirane deponije je bitna karika u kontroli otpada. Pored svijesti potreban je i sistem upravljanja otpadom. Efikasnost Zakona o zaštiti okoliša, donesenog prije 16 godina, demantiraju slike bh. rijeka i kada nisu aktuelna pitanja oborina i poplava.
CCI: Divlje deponije otpada opasnost po ljude i okoliš
Vlada Federacije BiH prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o izradi Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor okoliša za BiH. Resorno ministarstvo je zaduženo da prati dalje aktivnosti u svezi s procesom prioritetnih projekata u oblasti okoliša – zraka, prirode, vode, tla i upravljanja otpadom, te informira Vladu o ovim aktivnostima. Lista obuhvaća 67 projekata, od čega iz FBiH 33, a iz RS-a 34. (Federalna.ba)
