Vremenske prilike ove godine nisu naklonjene poljoprivredi. Naime, proljeće je obilježilo hladno vrijeme sa mrazevima, nakon kojih su nastupile ljetne suše i poljoprivrednici su postajali svjesni da će godina biti jedna od lošijih.

– Proljetni mrazevi i snijeg koji je pao “na behar na voće” ostavili su prvenstveno posljedice na voće, posebno na šljivu jer je skoro trećina zasada šljive u regionu sjeveroistočne BiH od TK-a, preko Brčko distrikta do općina Ugljevik, Lopare propala, ostali smo bez uroda. Kad su u pitanju jabuke i kruške, nešto je ostalo, ali je šljiva, posebno rana koja, kad je u pitanju izvoz u EU, ima dobru cijenu prepolovljena, pretrpjela je više od 50 posto štete, kazao je u razgovoru Suad Selimović, sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Podbacivanje

Prema njegovim riječima, “start za proljetnu sjetvu je bio dobar, ali finiš baš i nije”.

– Ono što se dešava sada, ali i u prethodnim mjesecima jesu periodi visokih temperatura, koji nisu zabilježeni na ovom području. Naime, nismo nikad imali ovako duge periode visokih temperatura, što se odrazilo na to da neke kulture, kao što je buranija, potpuno podbace, odbacivale su cvjetove i uroda jednostavno nije bilo. Podaci sa terena nam govore da poljoprivrednici ističu da iako su, kako kažu, zalijevali zasade, rezultata u berbi nije bilo.

– S obzirom na to da je kod nas uglavnom zastupljeno suho ratarenje, odnosno ratarenje bez navodnjavanja, trpimo velike štete od visokih temperatura, posebno kad je u pitanju kukuruz i druga stočna hrana tako da već sad vidimo da će štete po govedarstvo i stočarstvo biti velike, te da će proizvođači imati velike štete kad je u pitanju proizvodnja silaže. Slična je situacija i u svijetu i vidimo da cijena kukuruza na svjetskim berzama skače, a to je samo jedna od kultura koju mi uvozimo u većim količinama, kazao je Selimović.

Dodao je da su visoke temperature ipak pogodovale jednoj kulturi, a riječ je o proizvodnji krastavca kornišona.

– Visoke temperature uzrokovale su da berba kornišona krene desetak dana ranije, te smo imali manjih problema sa otkupom jer naši partneri iz Njemačke nisu bili spremni za tako rani otkup. Jedan od razloga što je kornišon tako dobar ove godine jeste i činjenica da je sva proizvodnja kornišona pod navodnjavanjem, odnosno sistemom kap po kap, poručio je Selimović.

Osvrnuo se i na problem koji su proizvođači šljiva i kornišona imali prilikom izvoza, odnosno na problem čekanja na granici.

– Situacija je trenutno takva da su se naši izvoznici morali prilagoditi stanju kakvo jeste, odnosno radno vrijeme inspektora na granici je do 15 sati i najmanje dva dana ostajete na granici. Prihvatili smo to i niko ne šalje na izvoz u Gradišku petkom, te vikendom izvoznici najčešće rade preko Srbije i Mađarske jer nismo uspjeli da dobijemo ni produženje radnog vremena radnim danima, ali ni rad inspektora subotom. Također, problem je i sa naše strane što nemamo uređen terminal na GP Gradiška da na jednom mjestu budu hladnjače koje prevoze svježu robu jer one imaju prioritet na svim granicama, ali vi ne možete imati prioritet kad ste u koloni, kazao je Selimović.

S obzirom na tešku poljoprivrednu godinu, predviđanja poljoprivrednika su da nas čeka i teška jesen u cjenovnom smislu. Podaci sa pijaca i tržnica već nam govore da se primijeti nedostatak domaće proizvodnje, da je godina lošija u odnosu na ranije te su samim tim i cijene znatno više, posebno ako se gledaju cijene prethodnih godina.

– Sigurno je da nas čekaju više cijene, kako namirnica za zimnicu tako i uopšte cijene poljoprivrednih proizvoda. U startu smo imali 20 posto više cijene kako đubriva tako i zaštitnih materijala, ali i sjemena, posebno je sjemenski krompir bio jako skup. U toku godine smo imali i poskupljenje goriva i sve je to uticalo da će nam konačne cijene povrća na tezgama biti znatno više ove jeseni, istakao je Selimović.

Strategija

Dodao je kako je problem što BiH ne radi strateški.

– Naime, moramo imati posebna budžetska sredstva i linije koje idu u pravcu uređenja poljoprivrednog zemljišta i uvođenja zaštitnih mjera, a to je da tamo gdje imamo previše vode i mogućnosti plavljenja, to riješimo, a usput kad rješavamo te probleme (poplava i plavljenja), trebali bismo da riješimo i problem navodnjavanja.

Međutim, skoro da nemamo nijedan projekt koji radi na tome, ali ni sluh nijednog ministarstva da se poljoprivredna planski uredi. Pa vi kad uđete u Evropsku uniju, u Njemačku, Dansku, Austriju, Holandiju, tamo su parcele kao iscrtane, dok kod nas to nije slučaj. Sve češće imamo pojavu ekstremnog vremena, kao ove godine suše, a imamo odličan raspored rijeka, vodotoka i mogli bismo da riješimo problem navodnjavanja većine zemljišta. Imamo dovoljno sunca i našoj poljoprivredi fali samo vode da imamo ogromne prinose. Svakoj kulturi se prinos poveća za tri do četiri puta kada joj dodate dovoljno vode, zaključio je Selimović.  (Oslobođenje)