Bosna i Hercegovina čeka novi cjenovnik ruskog gasa, pošto 1. juna ističe trenutni ugovor između ruskog Gazprom Exporta i bosanskohercegovačkog Energoinvesta o isporuci, u vrijeme kada brojni građani i firme strahuju od previsokih cijena tog energenta, usljed najveće krize u Evropi potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.
Prema dopisu koji je Energoinvest dostavio još uvijek nisu poznate nove cijene ruskog gasa za Bosnu i Hercegovinu, ali „za očekivati“ je da će cijene nastaviti rasti.
„Energoinvest može kupovati gas na slobodnom tržištu Evrope, ali je pitanje po kojim cijenama. Te cijene su po nekoliko puta veće od onih koje imamo sa Gazpromom po postojećem ugovoru“, naveli su iz Energoinvesta, najavljujući nastavak ugovora sa ruskom isporučiocem gasa.
Cijena ruskog gasa porasla je višestruko u drugom tromjesečju ove godine, pogađajući i najveće evropske ekonomije. Uz sezoni 2020/21. cijena za hiljadu kubika ruskog gasa Bosna i Hercegovina je plaćala oko 150 dolara. Cijena gasa koju je Rusija prošle sedmice ponudila „prijateljskoj Srbiji“ najvjerovatnije će iznositi 340 do 350 dolara, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, dodajući da je to cijena gasa koja će biti „10 do 12 puta manja nego u Evropi“.
BiH ovisna samo od jednom gasovodu
Bosna i Hercegovina nije veliki potrošač prirodnog gasa; sa približno 230 miliona kubika na godinu, daleko je ispod svojih susjeda Hrvatske i Srbije, koje troše približno tri milijarde kubika gasa, ali neki njeni veliki potrošači u potpunosti ovise o ruskom gasu, poput Sarajevogasa, koji zagrijava veliki broj stanova u glavnom gradu, ili velike korporacije ArcelorMittal u Zenici.
Problem za Bosnu i Hercegovinu trenutno predstavlja ovisnost samo o jednom pravca odakle dobiva ruski gas – uvozi ga iz Rusije putem Turskog toka, koji se od Rusije do Turske proteže preko Crnog mora i dalje prema Zapadnom Balkanu i Evropi.
Gas nakon Bugarske i Srbije stiže do jedinog ulaznog terminala u Bosni i Hercegovini, u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici između Bosne i Hercegovine i Srbije, gdje se jedan dio račva za bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, a drugi za entitet Federacija BiH.
„Nažalost, zbog konfiguracije gasnih mreža u Evropi kao i naše gasne mreže koja je izuzetno mala, mogućnost nabavke gasa iz drugih zemalja je jako limitirana“, rekli su u Energoinvestu. „Nastavak ugovora i snabdijevanja putem Gazproma nama preostaje kao jako važna i ekonomski najbolja opcija“.
Bečarević: Vlada je morala misliti na vrijeme
Almir Bečarević, stručnjak za gas, rekao je da je Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik Energoinvesta, o problemima snabdijevanja gasom morala misliti mnogo ranije, dakle i prije posljednje energetske krize. Očekuje da će ova zimska sezona biti vrlo teška za neke kompanije i brojne građane, ovisne o ruskom gasu.
Rekao je da je već godinama neopravdano na čekanju gasovod ‘Južna interkonekcija’ koji bi trebao povezati trenutni transportni gasovod Bosne i Hercegovine sa sistemom gasovoda na jugu Hrvatske i zemlju učiniti manje ovisnom o ruskom gasu.
U slučaju Mađarske, gdje bi Bosna i Hercegovina potencijalno također mogla tražiti alternativu za ruski gas, postoji otvoren spor između mađarskog gasnog distributera FGSZ i Energoinvesta težak 21,1 milion dolara, ne uključujući troškove arbitraže, nakon što je Energoinvest prestao nabavljati ruski gas preko mađarskog FGSZ-a, nešto više od dvije godine prije isteka ugovora krajem 2023. godine, i sklopio ugovor sa ruskom državnom kompanijom Gazprom Export.
Zajednička nabavka
„U slučaju totalnog prestanka snabdijevanja gasa kompletnog regiona, a na osnovu odluke ruskog partnera Gazproma – što mi ne očekujemo – sve zemlje jugoistočnog Balkana bi mogle zajednički da pokušaju pronaći nekog novog snabdjevača ali to bi sigurno bilo po znatno većoj cijeni“, rekli su u Energoinvestu.
Navode i kako su „zainteresovani za gradnju novih interkonekcija, što na sjeveru Bosne tako i na jugu, kao i na dijelu preko Albanije koji bi se povezivao na TAP – kao dio TANAPA“.
„Ovi projekti bi za Bosnu i Hercegovinu i njenu diverzifikaciju snabdijevanja gasom bili jako važni, te bi izgradnjom gasovoda kroz Bosnu i Hercegovinu, to imalo efekta da Bosna i Hercegovina bude i tranzitna zemlja od čega bi mogla imati značajne prihode i od tranzita gasa“, zaključuju. (Al Jazeera)
