Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja Evropske unije, a koji se reflektiraju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje ukupnog životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta, a dokaz pronalazimo u prilično ilustrativnom primjeru koji govori da pad cijena energenata ne proizvodi jednako “dramatične” promjene kada govorimo o cijeni određenih prehrambenih proizvoda, piše Večernji list BiH.
Dapače, neki od njih, uprkos padu cijena goriva, i dalje poskupljuju. Uvidom u prosječne cijene koje je Agencija za statistiku BiH izračunala za januar te usporedbom s cijenama iz januara 2023. godine, vidljivo je kako su riža, hljeb te niz vrsta mesa poskupjeli iako je u međuvremenu došlo do pada cijene benzina i dizela. Tako je prosječna cijena dizela u januaru ove godine iznosila 2,60 KM po litri, a benzina 2,50, dok je prije godinu dana litra dizela koštala 2,90 maraka, a benzina 2,60 maraka.
Budući da se cijena goriva obično uzima kao ključni razlog opravdanja cjenovnog rasta prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje uslijed čega dolazi do poskupljenja u brojnim primjerima, a kada se tome dodaju i dalje iznimno visoki troškovi brojnih usluga, jasno je kako su kućni proračuni većeg broja građana ove zemlje i dalje izloženi značajnom pritisku. Tako je, primjerice, kilogram riže u januaru ove godine u prosjeku koštao 4,50 maraka, a godinu prije 4,30, dok je cijena kilograma junetine bez kosti na početku ove godine bila 20,10 KM, a u januaru 2023. znatno niža – 18,80 KM po kilogramu. Isti uzorak možemo pratiti i kod ostalih cijena mesa. Cijena piletine tako je u prosjeku u januaru ove godine iznosila 6,70 maraka po kilogramu, a godinu prije 6,30, dok je svinjetina poskupila s 10,10 KM u januaru 2023. na 11,30 KM u januaru ove godine. Znatan porast zabilježila je i pastrva, i to s 11,60 KM/kg na 12,20 KM po kilogramu.
U kontekstu najosnovnije namirnice – brašna uočavamo zanimljivu situaciju. Uprkos činjenici da je došlo do pada cijene brašna, hljeb je ipak poskupio. Tako je u januaru prošle godine kilogram brašna koštao 1,70 maraka, u januaru ove 1,50 maraka, dok je hljeb u godinu dana u prosjeku poskupio s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu.
S druge strane, ipak je došlo do pada cijena niza drugih proizvoda, a neke od očitih primjera možemo pronaći kada govorimo o mliječnim proizvodima. Tako kilogram tvrdokornog sira u prosjeku košta 15,30 maraka po kilogramu, dok je lani koštao 18,40, a pad se bilježi i na primjeru mlijeka, koje sada u prosjeku košta 2,30 maraka, dok je prošle godine za litru bilo potrebno izdvojiti prosječno 2,50 maraka. Ilustrativan pad bilježi se i kod ulja, koje sada u prosjeku košta 2,60 maraka, dok smo protekle godine u januaru u prosjeku izdvajali 4 marke za litru.
Visok udio prehrane
No, usporedba životnog standarda državljana BiH s onim prosječnim na nivou Evropske unije jasno oslikava poteškoće s kojima se stanovnici BIH suočavaju svakog mjeseca, a to je posebno primjetno kada se analizira postotak udjela prehrane u ukupnoj potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou. Tako u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj korpi prelazi 40 posto, a navedeni podatak jasno ukazuje na nerazmjer u visini primanja i visini cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Tako je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jučer potvrdio kako je sindikalna potrošačka korpa za februar iznosila 2898,90 KM, objasnivši kako nju čine prehrana (44,66 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici), stanovanje i komunalne usluge (13,52 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,46 posto), obrazovanje i kultura (10,35 posto), odjeća i obuća (10,35 posto), prijevoz (4,76 posto) te održavanje kućanstva (6,9 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj korpi).
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za decembar 2023. iznosila je 1296 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, 619 KM. Iz Sindikata su pritom naveli i kako je pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom 44,71 posto, a pokrivenost minimalnom platom 21,35 posto.
