Po uzoru na Hrvatsku, Srbiju ili Crnu Goru, i vlasti u BiH mogle bi u skorije vrijeme zakonski omogućiti davanje zračnih luka pod koncesiju na rok od 20 ili više godina, piše Večernji list BiH.
Iako, kako govore iskustva iz država regije, s davanjem koncesija na zračne luke treba biti jako oprezan, činjenica je da bi se davanjem koncesijskog ugovora neke stvari u zračnim lukama u BiH mogle promijeniti nabolje.
Kako bi se to moglo dogoditi, ekonomski stručnjaci iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja dali su prijedlog Vladi Federacije BiH da u predstojećem razdoblju, kako piše, “razmotri izmještanje međunarodne zračne luke, uz koncesijsko ulaganje, na lokaciju izvan Sarajeva kako bi se omogućio razvoj grada i Federacije BiH”.
Vezano uz Zračnu luku Mostar, postoji prijedlog iz 2008. kada je Gradsko vijeće Mostara tražilo strateškog partnera kako bi se poslovanje luke stabiliziralo. U odluci piše kako “Gradsko vijeće iskazuje spremnost za prihvaćanje ulaganja viših nivoa vlasti u tehničkom opremanju i osposobljavanju Međunarodne zračne luke Mostar, a pri čemu se ne isključuje i mogućnost udjela u dijelu vlasništva, kako bi time zračna luka bila prihvatljivija i za buduće strateške partnere”.
Za razliku od Zračne luke Mostar, koja će još čekati koncesionara, u Zračnoj luci Tuzla za njeno uzimanje pod koncesiju ozbiljno zanimanje pokazala je turska kompanija Kozuva.
Ona je nedavno od Vlade Tuzlanskog kantona i menadžmenta Međunarodnog aerodroma Tuzla zatražila koncesiju na korištenje zračne luke. Imali su dva sastanka s vlastima kantona i upravom aerodroma. Tokom prvog sastanka Turci su izrazili želju za značajnim investicijama u razvoj i proširenje kapaciteta tuzlanske zračne luke, a na drugom su tražili pravo na koncesiju, o čemu će se raspravljati kada bude dostavljena njihova detaljna ponuda.
Prema Zakonu o koncesijama FBiH, predmet koncesije, prema odredbama ovog zakona, može biti izgradnja/dogradnja i korištenje ili korištenje: autocesta, magistralnih cesta, cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata, cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata, željezničkih pruga, plovnih kanala i morskih i zračnih luka. No, potez moraju povući mjerodavne vlasti u čijem su vlasništvu zračne luke.
Ugovori o koncesiji koji su, primjerice, sklopile zračne luke u Zagrebu ili Beogradu, osim najma na više godina, podrazumijevaju finansiranje, upravljanje infrastrukturom zračne luke, održavanje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju i daljnju modernizaciju zračne luke.
U regiji su pod koncesiju date zračne luke u Zagrebu, Skoplju, Prištini i Ohridu, a privatizirane su u Ljubljani, Mariboru, Portorožu i Braču…
Vlada Crne Gore također je donijela odluku o davanju u koncesiju dviju zračnih luka – u Podgorici i Tivtu.
Ostaje da se vidi što će na prijedlog odgovoriti Vlada FBiH i hoće li uskoro zračne luke imati strateške partnere.
