Četvrtak, 23. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Tuzla: Na press konferenciji predočeni detalji predstave “Orašar” (VIDEO)

Preuzmite sliku

Na današnjoj press konferenciji predočeni su detalji predstave “Orašar” koju će Tuzlaci moći pogledati 8. marta u SKPC Mejdan.

U najavi ovog kulturnog događaja, učestvovali su i akteri Carskog ruskog baleta Lina Ševeljova i Nariman Bekšanov. Kako kažu, iz Tuzle nose lijepe uspomene nakon prošlogodišnje izvedbe Labuđeg jezera u Mejdanu, i obećavaju još jedan vrhunski kulturni spektakl.

Balet je više od igre, on ujedinjuje radost pregnuća, balet je nadmetanje sa emotivnim i duhovnim životom. Napravimo da se mladi i svi građani Tuzle osjećaju kao dio Europe i svijeta” – kažu organizatori.

Carski ruski balet osnovali su 1994. godine Gedeminias Taranda, bivši solist Boljšoj teatra i Nikolai Anokhine, bivši solist trupe narodnih plesova Igora Moiseyeva. Počasna direktorica ovog baletnog ansambla je legendarna balerina Maja Pliseckaja, koja je i inicirala osnivanje ansambla koji danas ima četrdesetak članova educiranih u naboljim ruskim školama. Ansambl je gotovo neprestano na turnejama, ali istodobno repertoarno održavaju izvedbe u Novaya opernom kazalištu u Moskvi. Iako postavljaju uglavnom klasične balete, povremeno se bave i modernim plesom. Ono čime Carski ruski balet uistinu privlači, sjajni su i izražajni plesači, jako izgrađenih osobnosti, sigurni i čisti u svakoj pojedinosti. Brz i precizan rad nogu, mekoća ruku, besprijekorne linije, plesači koji se odlikuju temperamentom i lakoćom skoka, a plesačice savršenom ornamentikom grupe, izrađenošću svakoga pokreta. Ovo je ansambl koji predstavlja vrh ruske baletne škole (i Marijinskog kazališta i Boljšoja), iza koje stoji ime i umjetnička osobnost nenadmašne Maje Pliseckaje, te znanje i energija nekadašnjeg solista Boljšoj teatra Gediminasa Tarande, što je izvanredan mamac i za publiku koja inače ne prati baletno kazalište.

“Orašar” je posljednje od tri baletna djela velikana svjetske glazbe Petra Iljiča Čajkovskoga i jedno od najljepših djela klasične baletne literature. U sto dvadeset godina od praizvedbe, njegova popularnost kod publike širom svijeta stalno raste i vjerovatno ne postoji nijedna generacija mladih koja nije odrastala uz taj balet. U svojim kasnijim godinama Čajkovski je volio pobjeći u dječji svijet bajki i priča te je za predložak Orašara uzeo Hoffmannovu dječju pripovijest u obradi Dumasa sina, od koje je sastavio baletni libreto zajedno sa svojim prokušanim suradnikom, koreografom Mariusom Petipaom.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje