Njemački naučnici uspjeli su po prvi put da zabilježe da ptice spavaju u letu, što je sposobnost koja se ovim životinjama dugo pripisivala, ali dosad nije bila dokazana.
Otkriće napokon može da pomogne u objašnjenju kako ptice mogu da lete danima i sedmicama bez prizemljenja, što je decenijama izazivalo kontroverze među biolozima. Naučnici, ne znajući šta se događa u vazduhu, nisu bili sigurni spavaju li ptice tokom dugih putovanja ili samo odmaraju jednu polovinu mozga, što na kopnu rade patke kako bi izbjegle predatore.
Novo istraživanje otkrilo je očekivano i neočekivano. Mjereći moždanu aktivnost velikih brzina, morskih ptica koje su poznate po tome da nedjeljama lete iznad okeana tragajući za ribama, naučnici su dokazali da ptice u letu mogu da isključe jednu polovinu mozga, a to su i pretpostavljali. Ali nisu se nadali da će kod brzana otkriti sposobnost da tokom letenja istovremeno zatvore obje moždane polovine.
Naučnici s Ornitološkog instituta Maksa Planka do otkrića su došli tako što su razvili maleni uređaj za mjerenje elektroencefalografskih promjena (EEG) u moždanoj aktivnosti ptica. Uređaj, koji su nazvali “crnom kutijom” i prikačili ga na 15 odraslih ženki velikih brzana, uspio je da snimi i sporu fazu sna i fazu brzih pokreta očiju (REM). Uređajima su pratili moždanu aktivnost ptica u 10 dana i više od 3.000 kilometara neprekidnog leta.
Podaci su pokazali da su ptice tokom dana budne i aktivno traže ribu. Ali čim sunce zađe, brzani se prebace u fazu plitkog sna i nastavljaju da lete nad vodom. Većinu vremena odmaraju samo jednu polovinu mozga, što se i pretpostavljalo. Osim kod patki, poznato je i da delfini nastavljaju da plivaju “s jednim okom otvorenim” pazeći na opasnost. Ni ljudima to nije strano kad zaspu na nepoznatim mjestima.
Kada su brzani iskazivali takvo ponašanje, “crne kutije” su otkrile da to obično rade kružeći u vazdušnim strujama, a budnom polovinom mozga ptice su pazile na “zavoje”. “Ovdje nisu u pitanju predatori, nego brzani vjerovatno paze na druge ptice kako bi izbjegli sudare”, rekao je vodeći autor studije Nils Ratenborg. Međutim, EEG snimci pokazali su da brzani zatim istovremeno nakratko isključuju i drugu polovinu mozga, što neočekivano upućuje na to da ptice mogu da zadrže aerodinamičku kontrolu i kada im cijeli mozak spava. U rijetkim slučajevima, ptice su čak potonule i u kratku REM fazu sna, što je čak i naučnicima bilo čudno jer takvo spavanje prati potpuna opuštenost mišića kod većine sisara. Ali brzani su u toj fazi samo neznatno spustili glavu. Sve je to zadivljujuće, ali najveće iznenađenje je bilo da su brzani u prosjeku spavali samo 42 minuta u 24 sata. A kada su na kopnu, te ptice u prosjeku spavaju sedam sati dnevno.
“Zašto u letu spavaju tako malo, iako noću rijetko ‘pecaju’, nije nam jasno”, rekao je Ratenborg, dodajući kako će biti potrebno sprovesti i dodatno istraživanje o tome kako brzani mogu da funkcionišu sa tako malo sna. Što bi, na primjer, za ljude, ali i druge životinje bilo pogubno. (NN)
