Prema Centru za kontrolu bolesti (CDC) ove vrste povrća i voća sadrže dosta hranljivih materija u svakoj kaloriji i povezani su sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti.

Jennifer Do Noia, socilološkinja i stručnjak za javno zdravlje na Univerzitetu Williams Paterson, sastavila je listu i rangirala svoje izbore po tome koliko dobrih stvari (vitamina, valakana, proteina itd.) staje u jedan zalogaj određene hrane, koncept koji se zove gustina hranljivih sastojaka.

Gledajući gustinu hranljivih sastojaka, Di Noia se fokusirala na 17 nutrijenata, uključujući:

– Kalijum: ključni mineral koji pomaže nervima i mišićima da komuniciraju i može da neutralizuje neke od štetnih efekata koje natrijuma na krvni pritisak.

– Vlakna: važna su za varenje i pomažu kod osjećaja sitosti

– Proteini: od ključne važnosti za izgradnju i održavanje mišića.

– Kalcijum: ključan za jake kosti.

– Gvožđe: Pomaže skaldištenju mišića i koristi kiseonik.

– Cink: za zdrav imuni sistem.

– Vitamini A, B6, B12, C, D, E i K

Ukratko, svaka hrana mora da obezbijedi 10 ili više odsto dnevne vrijednosti ovih nutrijenata. Niskokalorična hrana daje bolje rezultate, kao i hranu sa više “biološki dostupnih“ hranlčjivih materija, ili onih koje mogu lako da se apsorbuju u tijelu.