Državno tužilaštvo je tokom prošle godine podiglo oko 80 optužnica u predmetima korupcije te organiziranog i privrednog kriminala, ali izrečeno je i nekoliko oslobađajućih presuda visokopozicioniranim dužnosnicima, što eksperti smatraju slabim uspjehom u radu.
Posebni odjel za organizirani i privredni kriminal te korupciju Tužilaštva BiH je u 2016. godini podigao optužnice u 86 predmeta protiv 179 osoba.
Iz Državnog tužilaštva navode da se optužnice odnose na sva krivična djela u nadležnosti odjela, uključujući organizirani kriminal, terorizam, finansijski kriminal, porezne i carinske utaje, neovlašteni promet opojnim drogama te krijumčarenje robe.
U toku prošle godine izrečeno je nekoliko oslobađajućih presuda za korupciju visokopozicioniranim dužnosnicima, poput ministrice odbrane Marine Pendeš i bivšeg ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja, javlja BIRN.
Srđan Blagovčanin iz “Transparency Internationala” i advokatica Senka Nožica smatraju da su rezultati državnog pravosuđa u borbi protiv najsloženijih oblika korupcije i kriminala neadekvatni, dok potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Ružica Jukić ističe da je tokom prošle godine bilo mnogo “spektakularnih hapšenja” koja nisu rezultirala presudama.
U septembru prošle godine došlo je i do suspenzije glavnog tužioca Državnog tužilaštva Gorana Salihovića zbog niza propusta u radu, a trenutno se protiv njega vodi disciplinski postupak i krivična istraga.
Oslobađajuće presude
Od optužnica podignutih tokom prošle godine, najviše pažnje izazvala je ona protiv Fahrudina Radončića, Bakira Dautbašića, Bilsene Šahman i Zijada Hadžijahića za ometanje rada pravosuđa te davanje i primanje koristi za trgovinu uticajem. Trenutno je suđenje u toku.
Djela korupcije i organiziranog kriminala plijenila su pažnju javnosti spektakularnim hapšenjima, ali u velikom broju izostankom očekivanih presuda.
Sud BiH je u junu pravosnažno oslobodio krivice ministricu odbrane BiH Marinu Pendeš za nesavjestan rad u službi. Pendeš je oslobođena krivice da je, u vrijeme kada je bila zamjenica ministra odbrane, dala upute da se bez provjere uvijek evidentira prisustvo Ive Mire Jovića na radnom mjestu, zbog čega mu je isplaćeno blizu 13.000 maraka.
Za nesavjestan rad u službi oslobođen krivice je i bivši ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. Alkalaj je oslobođen krivice da je svojoj zamjenici nezakonito odobrio isplatu od oko 13.500 konvertibilnih maraka kao naknadu za rad u NATO koordinacijskom timu. Sud BiH je i Dragu Nedića pravosnažno oslobodio krivice za nesavjestan rad u vrijeme dok je bio direktor Ureda za veterinarstvo BiH. Nedić je oslobođen krivice da je, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, donio odluke o nabavci goriva, osiguranju vozila te korištenju internetskih usluga u vrijednosti oko 80.000 maraka.
Kada je u pitanju organizirani kriminal, najviše pažnje je izazvala oslobađajuća presuda u predmetu “Gibraltar” iz novembra, kojom su bivši članovi Uprave HT-a Mostar Stipe Prlić i Zorana Bakula oslobođeni krivice za zloupotrebu položaja i primanje dara, a Neven Kulenović za davanje dara ili drugih oblika koristi.
Srđan Blagovčanin iz “Transparency Internationala” smatra da ocjena rada Državnog tužilaštva i Suda nije prolazna.
“U tom smislu posebno bih rekao da je Tužilaštvo postalo ključna prepreka procesuiranju korupcije i da je samo duboko zahvaćeno korupcijom. Kada se tome doda direktna politička kontrola pod kojom se nalazi, onda rezultat i ne može biti drugačiji od onog kakav imamo – odnosno nikakav”, kaže Blagovčanin za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Ipak, prošle godine je pred Državnim sudom bilo i osuđujućih presuda za koruptivna djela. Tako je na tri godine zatvora osuđen oficir u Oružanim snagama BiH Sead Duraković zbog protuzakonitog posredovanja pri zapošljavanju.
Krajem novembra, bivši bh. konzul u Parizu Velid Hamidičević osuđen je na 11 mjeseci zatvora za zloupotrebu položaja, nakon što je priznao krivicu da je omogućio nezakonito izdavanje dokumenata.
Najveće kazne za organizirani kriminal izrečene su optuženima u predmetu “Lutka”, gdje je 13 osoba osuđeno na ukupno 101 godinu i osam mjeseci zatvora zbog pripadnosti organiziranoj kriminalnoj grupi koja je počinila više teških krivičnih djela.
Bojan Cvijan je osuđen na 20 godina, Marko Krajišnik na 18, Anes Kurbegović na 15, po osam godina su dobili Muhamed Ramić, Vladan Parađina i Dragan Obućina, Ljubiša Lalović i Azim Kajević po pet godina i 10 mjeseci, Dejan Vukosavljević na četiri godine, Nermin Tahirović i Elvis Zlatić po tri, Elvira Kajević dvije i Mladen Mičić na godinu zatvora. Optužbe su oslobođeni Benjamin Halilović, Mehmed Kajević i Dragan Jevtović.
Pritisci i devijacije
Advokatica Senka Nožica smatra da bosanskohercegovačko pravosuđe nije polučilo značajne rezultate u borbi protiv krivičnih djela iz oblasti korupcije i organiziranog kriminala, zbog lošeg rada i političkih pritisaka.
“Tužioci istrage nerijetko povjeravaju agencijama za otkrivanje krivičnih djela. Mislim da se tu gubi kontrola nad cijelom operacijom koja je vrlo složena. To je puno kvalitetnije bilo kada je radio istražni sudija u suradnji s tužiocem. Imamo veliki broj hapšenja, optužnica, ali ne i pravomoćnih presuda, oduzimanja imovinske koristi. Sve je to u velikoj nesrazmjeri sa obimom korputivnih djela koja se dešavaju u BiH”, kaže Nožica.
Potpredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić smatra da postoje devijacije u radu pravosuđa.
“Moramo sagledati način da tražimo koji tužitelj, koji sudac ima konstantno oslobađajuće presude, mora se napraviti analiza jer je neozbiljno kretati u postupke spektakularnih hapšenja pred kamerama, a niko ne može reći da je to zakonito. Hapšenje u momentu istrage, kada ni jedan medij ne bi smio znati za tako nešto, potom brzo puštanje ljudi, oslobađajuće presude… Neko mora biti kriv”, ističe Jukić.
Uz krivične, ove godine pokrenuto je i više disciplinskih postupaka protiv uposlenika Državnog suda i Tužilaštva. Suspendovan je glavni tužilac Goran Salihović, dok protiv njega traje krivična istraga, a pravosnažno je kažnjen tužilac Dubravko Čampara zbog kontakata sa svjedokinjom.
