Naučnici su analizirali kako lavovi i hijene vide zebre s različitih udaljenosti i zaključili da pruge sigurno ne služe za kamuflažu, već odbranu od dosadnih muha

Naučnici se već desetljećima pitaju zašto zebre imaju pruge, a jednako tako dugo su razvijali i brojne teorije te je jedna od najpopularnijih bila da im služe za kamuflažu.

Sada su naučnici novom studijom pobili tu teoriju te dokazali da pruge na zebrama nisu baš tako vidljive lavovima i hijenama kao što su ljudima. S udaljenosti od 30-ak metara i u sumrak, kad ti predatori uglavnom love, već bi sigurno nanjušili ili čuli svoj plijen.

To su testirali raznim filterima, a također su i mjerili širinu i osvjetljenost pruga kako bi odredili najveću udaljenost s koje ih razne vrste mogu prepoznati. Neke teorije su sugerisale kako pruge pomažu zebrama da grabežljivci ne mogu odrediti oblik tijela, no i to su pobili jer zebru mogu prepoznati kao i drugi plijen otprilike iste veličine, prenosi Independent.

Svoju teoriju su testirali i u noćima bez mjesečine, kad je svakoj vrsti teško prepoznati pruge s udaljenosti veće od 9 metara. Također su zaključili i kako pruge ne pružaju zebrama neku prednost tako što mogu s udaljenosti prepoznati druge zebre.

No, zašto onda imaju pruge?

Ranija studija sa Sveučilišta u Kaliforniji sugerisala je kako primarno služe kako bi odbile muhe. Naime, manja je vjerovatnoća da će neke vrste muha sletjeti na crno-bijele površine nego na one jedne boje.

Također, Brenda Larisson s UCLA, proučavala je broj, debljinu i raspored pruga na zebrama i otkrila vezu s temperaturom. Navodi da se crne pruge zagrijavaju brže od bijelih te da promjene u rasporedu utječu na kruženje zraka i pomažu hladiti životinje. Kaže da je ova teorija bila potpuno zanemarena. Tim Caro sa Sveučilišta u Kaliforniji pak misli da za ovu teoriju nema dovoljno dokaza u fizici, prenosi The Atlantic. (24sata.hr)