Britanski naučnici su objavili u srijedu da su na kostima dinosaurusa otkrili nešto nalik crvenim krvnim ćelijama i kolagenskim vlaknima.

Koristeći molekularnu mikroskopiju, istraživači su analizirali fragmente kostiju dinosaurusa koji su živjeli prije oko 75 miliona godina, u doba Krede.

Fosili su bili u tako lošem stanju da je bilo nemoguće tačno odrediti kojem tipu životinja su pripadali, objasnio je za AFP koautor studije Sergio Bertazzo sa Imperial koledža u Londonu.

Među uzorcima su bili kandže dinosaurusa mesoždera, nekoliko kostiju nožnih prstiju dinosaurusa seratopsida i hadrosaura, kao i fragmenti rebra jedne nepoznate vrste ovih prahistorijskih džinova.

Nanometrijski rezovi na uzorku

Sve kosti su pronađene prije oko 100 godina u Parku dinosaurusa u Alberti, u Kanadi, a danas se čuvaju u Prirodnjačkom muzeju u Londonu, prenosi Tanjug.

“Pronašli smo strukture koje bi mogle biti originalne crvene krvne ćelije pojedinih dinosaurusa, kao i druge strukture za koje sumnjamo da su originalna kolagenska vlakna”, rekao je Bertazzo.

Prethodnim istraživanjima na kostima dinosaurusa pronađeni su tragovi organskih materija, ali samo na izuzetno dobro očuvanim fosilima, do kojih se veoma rijetko dolazi.

“Ovim dokazujemo da je daleko veća vjerovatnoća nego što se mislilo da se na fosilima pronađu organske materije, barem na mikroskospkom nivou”, objasnio je Bertazzo.

Do skora se vjerovalo da molekuli proteina ne mogu opstati duže od četiri miliona godina.

Bertazzo i njegov tim su koristili specijalni mikroskop sa snopom teških atoma koji pravi nanometrijske rezove na uzorku.

‘Potpuno zatečeni’

“Mikroskop ima i robotsku ruku s mikro iglom, koja se može koristiti za uzimanje i premještanje stvari unutar mikroskopa”, objasnio je naučnik.

“Kombinacijom snopa i igle, u mogućnosti smo zasijecati sićušne djeliće fosila i obaviti analize kako bismo eventualno našli fragmente aminokiselina”, dodao je on.

Naučnici su namjeravali analizirati pukotine koje su nastale raspadanjem organskog materijala, a pronašli su strukture za koje pretpostavljaju da su crvene krvne ćelije, kao i vlakna slična kolagenu, proteinu koji gradi vezivna tkiva kod životinja.

“Bilo smo potpuno zatečeni”, naveo je Bertazzo, dodajući da su potrebni dodatni dokazi da bi se potvrdila priroda tih struktura.

“Uopće nismo očekivali tako nešto. Dugo nam je trebalo da shvatimo šta smo zapravo vidjeli”, kazao je on, ističuhi da su on i njegov tim uporedili ovo drevno meko tkivo s uzorkom krvi ptice emu i ustanovili nevjerovatne “sličnosti”.

Nova istraživanja

Dinosaurusi su daleki preci današnjih ptica te se naučnici nadaju da će pomoću ove vrste istraživanja otkriti kako i kada su se hladnokrvni gušteri preobrazili u toplokrvne ptice brzog metabolizma.

Otkriće do kojeg su Bertazzo i njegov tim došli je značajno po tome što ukazuje da je prezervacija ovog tipa mekog tkiva uobičajenija nego što se do sada mislilo.

“Ne mogu ni zamisliti šta bismo sve mogli pronaći u budućnosti”, istakao je Bertazzo.

Što se, pak, mogućnosti otkrića DNK dinosaurusa tiče, bit će potrebno još puno istraživanja prije nego što naučnici budu u stanju dokazati da li je to izvjesno ili ne, naveo je on. (Agencije)