Poznato je da boravak u šumi potiče dobro zdravlje. Za provođenje terapije svako može odabrati stablo koje mu se svidi, a prema prednostima koje mu se pripisuju.

Šumski zrak je koristan jer sadrži velike količine negativnih iona kisika, koji pomažu stimulirati i uskladiti vitalne procese, psihičku i emocionalnu sferu u nama. Molekule kisika s viškom negativnih naboja nazivaju se i vitaminima zraka i u prisutnosti tih iona jača imunološki sistem, aktivira se cirkulacija i potiču procesi oporavka.

– Zagrlite drvo kako biste se osjećali bolje. Smanjuje bol, krvni pritisak, tjelesnu temperaturu, pomaže u zacjeljivanju prijeloma… Svako drvo vam pomaže na neki način – piše Alberto Barbieri na lavanguardia.com objašnjavajući kako djeluje arboterapija.

Ne primjenjuje se samo grljenje drveća, već i česti boravak u šumi kao učinkovita terapija za one koji pate od astme, bronhitisa, visokog krvnog pritiska i nesanice. Drveće ima moć poboljšati koncentraciju, ublažiti anksioznost i pomoći smanjiti negativne misli. Šuma ima blagotvorne učinke na mentalne bolesti, poremećaje hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD), vrijeme reakcije, depresiju ili glavobolje. Tako je arboterapija korisna za poboljšanje ne samo fizičkog, već i psihičkog zdravlja.

– Arboterapija je prije svega životna filozofija koja zagovara ponovni susret s prirodom kroz suživot s drvećem u potrazi za mirom i skladom šuma, što rezultira smanjenjem stresa. Služi kao terapija slično kao i drugi komplementarni tretmani poput muzičke terapije, kromoterapije ili aromaterapije – smatra jedan od najpoznatijih svjetskih promotora arboterapije, španjolski pisac, predavač i prirodoslovac Miguel Herrero Uceda.

Arboterapija se stoljećima koristi kao dio balneoterapije, skupa terapija za liječenje bolesti prirodnim elementima, poput vode i blata, koja je službeno priznata 1927. godine. Porijeklo ove terapije povezano je s drevnim praksama i vjerovanjima, prisutnim još u keltskom svijetu, koji je pripisivao čarobne i vjerske funkcije drveću i šumama, s kojima su stupili u dubok duhovni odnos.

Priroda, a posebno drveće, isprepliću se s ljudskim bićima vrlo bliskim i drevnim vezama.

– Stabla su jedina živa bića koja su svjedočila različitim geološkim razdobljima i svim našim transformacijama. Kako Indijanci prenose: Stabla su stupovi svijeta, kada će posljednja stabla biti posječena, nebo će pasti na nas – piše prirodoslovac Herrero Uceda u svojoj knjizi “Duša drveća”.

Koale su oduvijek bile svjesne toga, grleći svoj voljeni eukaliptus ili bagrem kako bi se ohladile tijekom vrućih ljeta u Australiji. Ove se životinje bore protiv topline stavljajući što je moguće više površine tijela u kontakt s deblom, tako da se hlade bez potrebe da se znoje poput ljudi, gube tekućinu i moraju tražiti vodu.

Za provođenje terapije svako može odabrati stablo koje mu se svidi, a prema prednostima koje mu se pripisuju:

* javor – ublažava bol

* vrba – uklanja višak vode iz tijela, smanjuje krvni tlak i jača mokraćni sustav

* brijest – obnavlja sluznicu u želucu

* smreka – potiče oporavak od prijeloma i smanjuje otekline

* glog – pomaže probavi

* bagrem – snižava tjelesnu temperaturu

* cedar – smanjuje osjećaj topline

*  smokva – pročišćava srce i tijelo

* bor – ima veliku ljekovitu sposobnost, kineska medicina ga smatra besmrtnim stablom.