Iako je sjajno kad ne morate kuhati jer vam je ostalo viška hrane, ponekad ostatke ne biste trebali pojesti. Nakon velikih obroka, obično nam ostane hrana koju je šteta baciti.

Neka hrana može biti čak i zdravija u drugoj rundi, ali postoje i situacije kad ćete riskirati trovanje hranom. A ako ste ikad to doživjeli, znate da povraćanje, proljev i grčevi u želucu nisu vrijedni niti jednog obroka.

Samo u Velikoj Britaniji godišnje se oko milion ljudi otruje hranom, s tim da polovica to iskustvo proživi zahvaljujući vlastitom kuhanju, a stotinjak ljudi (obično jako mladih i starih), čak i umre od posljedica trovanja.

Ako smo vas dovoljno zabrinuli da ste spremni odsad nadalje više paziti na to što jedete, znajte da do trovanja obično dolazi zbog bakterija koje su vam zarazile hranu. Najgora je kampilobakter koja se u Velikoj Britaniji nalazi u čak 65 posto piletine dostupne na tržištu. Jedno istraživanje ju je pronašlo na čak šest posto vanjskih omota pilića kupljenih u supermarketu.

Kampilobakter može preživjeti nekoliko sati na kuhinjskoj površini, pa se lako širi dalje, a potrebna je mala količina da se zarazite.

Primjera radi, trebate konzumirati desetke hiljada bakterija salmonele kako biste se razboljeli, dok je dovoljno da unesete u organizam tek 500-tinjak kampilobaktera da biste završili u bolnici.

S obzirom na to da je toliko raširen među piletinom, nije dobro činiti ono što većina radi – a to je da operete piletinu prije kuhanja. Puno je bolje staviti je ravno u pećnicu i onda dobro oprati ruke.

Najbolji način uništavanja bakterija je visoka temperatura, pa je potrebno sve dobro skuhati i ispeći, pogotovo kod piletine koja ima mekše meso, pa se bakterije mogu zavući u sve dijelove ptice.

Ali jednom kad ste gotovi s kuhanjem i ostalo vam je hrane, zapamtite da je jako važno da se hrana u potpunosti ohladi prije nego je stavite u hladnjak. Naime, ako tople namirnice stavite u hladnjak, samo ćete povisiti temperaturu hladnjaka i stvoriti od njega savršen inkubator za širenje bakterija, koje će se tad “razbježati” po svoj prisutnoj hrani.

Radije dakle prekrijte hranu, ostavite je da se ohladi na sobnoj temperaturi (ne duže od četiri sata) i nakon toga je smjestite u hladnjak.

A nakon što je skuhana, možete je podgrijati nekoliko puta, iako neki napominju da se to može učiniti samo jednom.

Tajna podgrijavanja

Namirnice koje se ne bi trebale podgrijavati, jer predstavljaju prijetnju vašem zdravlju su:

Kuhano meso ili hrana koja sadrži meso, poput složenca ili lazanja

Umaci koji sadrže vrhnje ili mlijeko

Plodovi mora uključujući i sve što sadrži ikakve tragove riba poput variva i umaka

Kuhana riža ili tjestenina

Hrana koja sadrži jaja, grahorice, orašaste plodove i druge namirice bogate bjelančevinama poput omleta, proizvoda bogatih sojom ili burgerima od leće.

Ono što možete podgrijati morate temeljito zagrijati. Većina pri zagrijavanju koristi mikovalnu pećnicu, no problem koji se  javlja u tom slučaju jest da nećete hranu ravnomjerno zagrijati, pa će ostati prostora na kojima mogu bujati bakterije.

Zato je jako važno da ako koristite mikrovalnu (ili običnu pećnicu), u nekom trenutku izvadite hranu, dobro je promiješate i vratite natrag.

Jedna hrana oko koje je većina ljudi posebno oprezna jest riža. Zanimljivo je da ona sadrži bakterije koje, iako se uništavaju grijanjem, mogu stvoriti spore koje ne samo da su otrovne nego su i otporne na visoku temperaturu.

Svejedno, možete podgrijati rižu, no samo ako je – čim se ohladila – stavljena na hladno mjesto, piše BBC. (Tuzlanski.ba)