Već u prvim danima pandemije ljekari su primijetili da je među teško oboljelima od Covida-19 puno pretilih, pišu američki mediji.

Poveznica između debljine i težeg oblika bolesti postala je još očitija kako se koronavirus širio svijetom, a naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi zašto je tako.

Sve je više dokaza da gojaznost sama po sebi povećava mogućnost od težih komplikacija zaraze koronavirusom.

Istraživanje u koje je bilo uključeno više od 5.200 zaraženih, a među njima 35 posto gojaznih osoba, pokazalo je da vjerovatnost hospitalizacije raste s većim indeksom tjelesne mase (BMI) čak i kad se oduzmu ostala stanja koja gojazne izlažu većem riziku.

Osoba se smatra pretilom, odnosno gojaznom ili debelom, ako joj je indeks tjelesne mase veći od 30. Ekstremna debljina, BMI veći od 40, posebno povećava vjerovatnost od razvoja najtežih oblika Covida.

Naučnici kažu da je vjerovatno više razloga zbog kojih se gojazni teže nose s Covidom, bolesti koja može napasti pluća. Previše masti, primjerice, može ograničiti sposobnost pluća da se šire i dišu.

Drugi bi problem mogla predstavljati hronična upala, koja često dolazi s debljinom. Upala je prirodan način borbe organizma sa štetnim uljezima poput virusa. Međutim kronične upale mogu potkopati obrambenu snagu organizma kad se pojavi stvarna prijetnja.

“To je kao dolijevanje benzina na tinjajuću vatru”, kaže dr. Dariush Mozaffarian s fakulteta za nutritivne nauke sveučilišta Tufts pokraj Bostona.

Raspored masti u organizmu također bi mogao igrati određenu ulogu. Muškarci, primjerice, najviše masti imaju oko trbuha, a taj tip masnoća povezue se s proizvodnjom hormona koji bi mogao pridonijeti težem obliku bolesti. To bi moglo pojasniti i zbog čega su gojazni muškarci podložniji razvoju bolesti od žena.

Naučnici također istražuju ima li nešto posebno u samom koronavirusu što ga čini opasnijim za pretile. Virus ulazi u stanice tako da se ‘zakači’ za receptore na površini određenih stanica. Takvih je receptora puno na masnim stanicama i stručnjaci istražuju čini li ih to “dobrim gnijezdom za viruse”, kaže dr. Francois Pattou sa sveučilišta u Lilleu, jedan od autora istraživanja o poveznicama gojaznosti i teškog oblika Covida.

Komplikacije se mogu pojaviti i kod onih koji su hospitalizirani. Kako bi pomogli oboljelima da lakše dišu, ljekari ih okreću na trbuh. Kod pretilih je to teže pa je veća vjerojatnost da će završiti na respiratoru.

“Jednostavno trebaju pomoć mašina za disanje”, rekao je dr. David Kass sa sveučilišta Johnsa Hopkinsa, također autor istraživanja o debljini i Covidu.

I još jedna bojazan – vakcina za Covid možda neće biti jednako efikasna za pretile jer nije niti ono za gripu. Zašto je tako, nije poznato, međutim jedna je mogućnost da debljina šteti aktivaciji imunološkog sistema, nužnoj nakon vakcinacije. (Hina)