Doktorica Karin Michels, profesorica na Harvardu i direktorica instituta za prevenciju tumora na Univerzitetu Freiburg tokom svog govora pod naslovom “Kokosovo ulje i ostale nutritivne pogreške” dovela je u pitanje sve ono za što se tvrdilo da je dobro za naše tijelo.
Doktorica tvrdi da zbog štetnog djelovanja zasićenih masnih kiselina u kokosovom ulju u našem tijelu, ono je najgora hrana koju možemo pojesti, piše Miss7.24sata.hr.
To se protivi uvriježenom mišljenju da je kokosovo ulje dobro za naše zdravlje, a bilo je još nazivano i superhranom koja se može koristiti u kuhinji kao sastavni dio svakog jela.
Prošle je godine American Heart Association ažurirala svoje smjernice u odnosu na zasićene masne kiseline iz kokosovog ulja savjetujući da ljudi umjesto njih zamijene zasićene masti u svojoj prehrani s nezasićenim mastima kako bi smanjili rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Prema doktorici Michels, konzumacija kokosovog ulja daleko je štetnija od masti jer se ono uglavnom sastoji od zasićenih masnih kiselina. Jedući hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama povećava nam se rizik od bolesti srca zbog porasta holesterola u našoj krvi. Osim kokosovog ulja namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama su i maslac, tvrdi sir, kobasice, mesne pite… S druge strane hrana bogata nezasićenim masnim kiselinama uključuje masnu ribu, orašaste plodove, sjemenke, biljna ulja i avokado.
Dok doktorica Michels očito čvrsto vjeruje u negativne učinke kokosovog ulja, zdravstvene preporuke o isključivanju zasićenih masnih kiselina iz prehrane su manje crno-bijele.
Bez obzira na to treba li smanjiti unos masnoća kao dio zdrave prehrane, studija objavljena u The Lancetu prošle godine navodi da prehrana s malo masti može povećati rizik od rane smrti za četvrtinu.
Neki ljudi vjeruju da se kokosovo ulje može koristiti za liječenje Alzheimerove bolesti iako udruženje oboljelih od te bolesti tvrdi da ne postoji dovoljno dokaza kako bi se ta teorija potvrdila. Lily Soutter iz Udruženja kaže: ”Moramo se sjetiti kako je kokosovo ulje skoro cijelo napravljeno od zasićenih masnoća, a ako se konzumira uz druge namirnice bogate zasićenim mastima, može doći do prekomjernog unosa. Preporučuje se dnevni unos za žene 20 grama, a za muškarce 30 grama. Tvrdeći da je neka hrana otrov može biti opasno jer može utjecati na strah oko hrane. Važno je zapamtiti da nijedna hrana nije potpuno dobra niti potpuno loša.” (Tuzlanski.ba)
