Neovisno o tome koje je godišnje doba, normalno je da se znojimo. Znojenje je prirodan fiziološki proces povezan s radom žlijezda znojnica, mehanizam kojim naše tijelo regulira vlastitu temperaturu – otpušta toplinu – pa ne čudi da je pojačano onda kada smo izloženi visokim temperaturama, piše centarzdravlja.hr
Znojenju doprinose i drugi faktori poput pojačane fizičke aktivnosti, emocionalno stresnih situacija, prisutnosti infekcije u tijelu, konzumacije začinjene hrane, pretilosti, trudnoće ili klimakterija. Normalno je i to da se ne znojimo svi jednako, međutim, neki ljudi znoje se u mjeri u kojoj im to počinje predstavljati fizički i psihički teret. Tako intenzivno znojenje koje se javlja bez jasno vidljivog razloga upućuje na stanje pod nazivom hiperhidroza.
Šta je pretjerano ili prekomjerno znojenje – hiperhidroza?
Hiperhidroza je stanje uslijed kojeg se tijelo znoji više nego je potrebno. Što se tačno smatra pretjeranim ili prekomjernim znojenjem teško je definirati jer ne postoji egzaktna mjera koja bi upućivala na to koliko znoja je “normalno”. O hiperhidrozi uglavnom se govori onda kada osobe osjećaju da im znojenje narušava kvalitetu životu, odnosno otežava svakodnevne aktivnosti, jer im obilata pojava znoja na različitim dijelovima tijela ili znojnih mrlja na odjeći postaje značajan izvor stresa.
Većina osoba koje pate od prekomjernog znojenja ima takozvanu primarnu, lokaliziranu hiperhidrozu. Primarna hiperhidroza često je nasljedna i obično se javlja nakon puberteta te traje cijeli život, no sa starenjem se problem može ublažiti. U većini slučajeva, znoj se javlja na području pazuha, ruku (dlanova), stopala i glavu, a može se javiti i na području genitalija ili donjeg dijela leđa. Prekomjerno znojenje je prisutno tijekom dana te noću prestaje.
Dok kod primarne hiperhidroze nema vidljivog uzroka prekomjernog znojenja, sekundarna, ili generalizirana, hiperhidroza javlja se kao posljedica određenog stanja ili zdravstvenog problema. Sekundarna hiperhidroza može biti popratna pojava pretilosti, trudnoće, menopauze, uzimanja nekih vrsta lijekova ili prisustva bolesti, primjerice dijabetesa. Najčešće se javlja u odrasloj dobi, a osobe sa sekundarnom hiperhidrozom obično se znoje po cijelom tijelu te znojenje može biti prisutno i tijekom noći.
Koje su posljedice prekomjernog znojenja?
Prekomjerno znojenje može se negativno odraziti na mentalno zdravlje pojedinca, izazvati nelagodu, tjeskobu, pa čak i dovesti do depresije. Svakodnevne radnje postaju otežane – primjerice, vlažni dlanovi mogu predstavljati izvor stresa u situacijama kada je uobičajeno rukovanje, a mogu otežavati i vožnju, odnosno upravljanje volanom.
Iako hiperhidroza sama po sebi nije opasna za fizičko zdravlje, prekomjerno znojenje s vremenom može dovesti do većeg rizika od razvoja infekcija, kao i do promjena na koži, poput pucanja i guljenja kože na području stopala. U svakom slučaju, osobe koje imaju problema s prekomjernim znojenje trebale bi se obratiti doktoru, ponajviše zbog toga što sekundarna hiperhidroza može upućivati na neki drugi, ozbiljniji problem.
