Kako su toplinski valovi postali sve češći, naučnici nastoje ustanoviti koliko visoke temperature ljudski organizam može podnijeti. Novi dokazi ukazuju na to da bi ljudsko tijelo moglo prestati optimalno funkcionirati kada se vanjske temperature podignu između 40 do 50 stepeni celzijusa, piše MNT.
Na godišnjoj konferenciji Društva za eksperimentalnu biologiju u Edinburghu, u Škotskoj, predstavljeno je istraživanje koje sugerira da temperature u tom rasponu povećavaju brzinu metabolizma osobe u mirovanju, odnosno količinu energije potrebnu za funkcioniranje dok mirujemo.
Kada se to dogodi, ljudi mogu početi disati teže, a broj otkucaja srca se ubrzava. Jednom kada se tijelo osobe više ne može osloboditi viška topline, stanje koje se naziva toplotni stres, središnja temperatura tijela raste. To može rezultirati zbunjenošću, mučninom, vrtoglavicom, glavoboljom ili nesvjesticom.
Toplina i aktivnost srca
“Ljudi se obično prilično dobro privikavaju na toplinu, ali do određene tačke” kazao je autor istraživanja profesor Lewis Halsey, sa Sveučilišta Roehampton u Engleskoj.
Halsey je rezultate niza svojih prvih eksperimenata objavio 2021. godine, a sada su uslijedili rezultati drugoga niza eksperimenata koji su se fokusirali na toplinu i aktivnost srca, piše Telegram.
Stopa metabolizma kod ljudi u mirovanju se povećala prosječno za 35 posto kada su bili suočeni s temperaturama od najmanje 40 stepeni celzijusa, uz 25 posto vlažnosti, dok im središnja temperatura nije porasla. Na 50 stepeni celzijusa i uz vlažnost od 50 posto, unutarnja temperatura porasla je za 1 stepen celzijusa. Stopa metabolizma potasla je za 56 posto, a otkucaji srca za 64 posto, kaže studija.
Halsey koji je i sam sudjelovao u svojim eksperimentima, rekao je da je okolina na 50 stepeni celzijusa “prilično mračna”, jer nas ni znoj ne može ohladiti.
Kada znoj ne odlazi nikamo
Ako je jako vlažno, mehanizam znojenja ne radi, jer znoj ne odlazi nikamo, samo se nakuplja na koži. Halsey je procijenio da sudionici možda ne bi preživjeli da su dugo ostali u komori na 50 stepeni, uz vlažnost 50 posto. Tvrdi da bi se tijelo borilo da izbaci toplinu, središnja temperatura bi rasla i na kraju bi ljudi umrli, kaže NBC News.
Eksperiment na 24 sudionika koji je proveo Halsey utvrdio je da se broj otkucaja srca kod žena više pojačao nego kod muškaraca. To sugerira da ženska tijela nisu toliko učinkovita u oslobađanju od viška topline.
Halseyjevo istraživanje pomaže objasniti zašto ekstremne vrućine mogu biti smrtonosne, a milioni ljudi na svijetu izloženi su takvim uvjetima. Ljudi sa srčanim i plućnim problemima najosjetljiviji su na ekstremne vrućine, kao i stariji ljudi, trudnice i novorođenčad.
Ali Michael Sawka, fiziolog s Georgia Tech, ne slaže se da se metabolizam ljudi ubrza kada je vani vruće. Njegovo istraživanje pokazalo je da na 40 stepeni celzijusa ljudi pokazuju niže stope metabolizma tokom vježbanja kada se priviknu na vrućinu. Pretpostavlja da se metabolizam ljudi u Halseyevoj studiji ubrzao jer su se ljudi vrpoljili od nelagode.
