Petak, 10. Jula 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Kako izbjeći da dodirujemo lice često, a posebno u vrijeme pandemije?

Ljudi imaju prilično neobičnu naviku koja nas čini posebno osjetljivim za vrijeme izbijanja određenih bolesti, a to je dodirivanje lica, piše BBC.

Naša je vrsta jedna od rijetkih  za koju se zna da redovino dodiruje lice, a mi to često radimo, a da i ne primijetimo. Istraživanja su pokazala da smo posebno skloni dodirivanju brade i područja oko usta, nosa i očiju. Kada je u pitanju bolest poput novog korona virusa, to je način za brz prijenos, prenosi Tuzlanski.ba.

Jedno opservacijsko istraživanje iz 2015. analiziralo je ponašanje studenata medicine u Australiji. Mary-Louse McLaws, stručnjakinja za kontrolu infekcije sa Univerziteta Sjeverni Južni Wales u Sydneyu, i njezine kolege otkrili su da studenti dodiruju lice u prosjeku 23 puta na sat. S obzirom na to da bi studenti medicine trebali biti svjesniji rizika od ostalih, to je prilično dirljivo. A to ponašanje nas čini sklonima zaraziti se bolešću, širenjem bakterija i virusa. Zbog toga su zdravstvene vlasti sada upozorile da ne dodirujemo naša lica u nastojanju da se smanji širenje Covid-19.

Dok  većina vrsta dodiruje lice kada se dotjeruje ili kao način da se otklone štetočine, ljudi i neki naši kolege primati to rade i iz raznih razloga. Martin Grunwald, psiholog sa Univerziteta u Leipzigu u Njemačkoj, kaže: ,,Samo se dodiruju samoregulatorni pokreti koji obično nisu osmišljeni za komunikaciju i često se ostvaruju sa malo ili nimalo svijesti”, kaže on. “Oni igraju ključnu ulogu u svim kognitivnim i emocionalnim procesima. Javljaju se kod svih ljudi.”

  • Dodir naših lica može djelovati kao svojevrsni mehanizam za smirenje, rekao je Dacher Keltner, psiholog sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju. Neka su istraživanja pokazala da kontakt kože na kožu rezultira oslobađanjem hormona oksitocina, što može pomoći povećanju smirivanja i smanjenju stresa. U drugim slučajevima, dodirujemo lice podsvjesno da flertujemo ili „da djelujemo poput zavjesa na pozornici, zatvarajući jedan čin društvene drame, otvarajući sljedeće.“, kaže Keltner.

    Drugi stručnjaci smatraju da je samo dodirivanje način da pomognemo u kontroli naše emocije i raspona pažnje. Ali naše oči, nos i usta su također ključni ulaz bakterija i virusa koji ulaze u naša tijela. U 2012. godini, istraživači su gledali uzorak nasumično izabranih ljudi na javnim prostorima u Florijanopolisu u Brazilu i u podzemnoj željeznici u Washingtonu, SAD. Ustanovili su da ljudi koje su promatrali, a koji nisu bili svjesni da ih promatraju, dodiruju površine i zatim posežu za nosom ili ustima više od tri puta svakog sata. Za neke zdravstvene stručnjake ta sklonost samododiru je možda tamo gdje maske za lice nude koristan oblik zaštite. Dok medicinske maske ne moraju nužno u potpunosti zaustaviti virus, oni otežavaju dodirivanje nosa i usta.

    “Nošenje maske može smanjiti sklonost ljudima da ih dodiruju licem, što je glavni izvor zaraze bez odgovarajuće higijene ruku”, kaže Stephen Griffin virolog sa Univerziteta u Leeds u Velikoj Britaniji. Osim nošenja maski, kako drugačije možemo smanjiti koliko dodirujemo lice? Michael Hallsworth, naučnik o ponašanju na Univerzitetu Columbia, kaže kako je zaista teško savjete provesti u praksi. ,,Mnogo je lakše učiniti da ljudi češće peru ruke nego da ih manje puta dodiruju po licu. Nećete imati uspjeha ako nekome kažete ‘Ne radi nesvjesno’.” Hallsworth, međutim, vjeruje da postoje neke tehnike “guranja” koje mogu pomoći. Jedan od njih je da budemo pažljiviji koliko često dodirujemo lica. Nošenje naočala i maska ​​može pomoći odvraćati ljude od dodira lica.

  • “Kada je fizička potreba poput svrbeža, na primjer, možemo izgraditi zamjensko ponašanje”, kaže on. “Koristite stražnju ruku. Umanjujete rizik, čak i ako nije idealno rješenje.” Također preporučuje da pokušate shvatiti zašto u određenim situacijama dodirujemo svoje lice. “Ako prepoznamo situacije koje pokreću dodir, možemo djelovati na njih”, kaže Hallsworth. “Ljudi koji dodiruju oči mogu nositi sunčane naočale. Ili samo sjediti na rukama kada osjećaju da bi se dodirivanje moglo dogoditi.”

    Možemo se koristiti i i metodama kako zauzeti ruke, na primjer, fidget spinners ili stres loptice posebno u tim trenucima kada nam palac miruje. Ali premještanje s predmetima povećava i broj površina koje dodirujemo, pa ih je potrebno često dezinficirati. Nošenje rukavica također nudi malu zaštitu jer još uvijek mogu pokupiti virus i širiti kontaminaciju. Umjesto toga, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje često pranje ruku, održavanje udaljenosti od drugih i izbjegavanje fizičkog kontakta kao što je drhtanje ruku. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,